Konferencija o regionalnom tržištu električne energije - niske cene sprečavaju razvoj tržišta

Proces liberalizacije tržišta i unapređenje trgovine strujom u Srbiji i regionu mora da se ubrza i osavremeni u skladu sa praksom razvijenih zemalja EU

  • 1

Postepeno podizanje cene električne energije do tržišnog nivoa uslov je za jačanje konkurencije i razvoj tržišta u Srbiji, ocenili su učesnici Međunarodne konferencije "Regionalno tržište električne energije".

- Regulisane cene električne energije za garantovano snabdevanje domaćinstava i malih kupaca u Srbiji ispod su tržišne i ekonomski opravdane cene. Postepeno podizanje tih cena do tržišnog nivoa predviđeno je i Strategijom energetike – rekla je članica Saveta Agencije za energetiku Srbije Ljilјana Hadžibabić na skupu u organizaciji portala "Balkanmagazin".

Hadžibabić je istakla da je uz povećanje cene potrebno istovremeno zaštititi energetski ugrožene kupce.

Po procenama u Srbiji između 300.000 i 400.000 energetski ugroženih kupaca ima uslove da koristi električnu energiju po povlašćenim cenama, a u prošloj godini samo 68.000 je to pravo i iskoristilo. Zbog toga, ali i zbog razvoja tržišta električne energije neophodna je edukacija kupaca.

Liberalizacija tržišta koja je nastupila 2015. godine omogućava ili će vremenom postići preduslove za dalji razvoj, kao što su nezavisnost operatora mrežnih sistema, ravnopravnost i transparentnost, povećanje konkurencije i tržišne cene, odnosno ukidanje regulisanja cene elektične energije. Analiza Agencije za energetiku iz maja 2017. godine pokazala je da se još nisu nisu stekli uslovi za prestanak regulacije cena električne energije u Srbiji.

S druge strane, konkurencija je povećana. Na konferenciji je rečeno da je u Srbiji licencirano ukupno 106 snabdevača električnom energijom, od kojih je aktivno 60, a svega 12 kompanija snabdeva krajnje kupce. Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za trgovinu električnom energijom JP EPS rekao je da sa godišnjom proizvodnjom od oko 35 milijardi kilovat-sati električne energije EPS čini oko jedan odsto ukupne proizvodnje u Evropi.

Foto: Promo

- Po sadašnjim cenama električne energije izgradnja velikih kapaciteta na konvencionalne izvore nije isplativa. Potrebno je uvođenje kapacitivnih mehanizama kao što se za korišćenje obnovlјivih izvora energije daju podsticaji – rekao je Vlaisavlјević.

On je dodao da je problem ako je regulisana cena značajno niža od tržišne cene električne energije.

- Ako je regulisana cena daleko od tržišne, onda to nije dobro, ne samo za funkcionisanje tržišta već i za investicije u to tržište – rekao je Vlaisavljević.

Tina Jakaša, direktor HEP Opskrbe istakla je da je proces liberalizacije, odnosno otvaranje tržišta u Hrvatskoj počeo još 2003. godine, ali da je glavni ulazak konkurencije na tržište zabeležen tek 10 godina kasnije kada su pale cene električne energije na velikoprodajnom tržištu.

- HEP je kroz liberalizaciju elektro-energetskog tržišta zadržao poverenje kupaca jer im je ponudio inovativne proizvode. Ukupno 85 odsto tržišta u Hrvatskoj drži HEP. Domaćinstvima smo ponudili 'hepi tarifu' koja im je omogućila da umesto akontacija plaćaju samo energiju koju stvarno i potroše, a velikim kupcima u privredi udruživanje kako bi postigli bolje uslove snabdevanja – kazala je Jakaša.

Zakonskim regulativom od 2015. godine tržište električne energije u Srbiji otvoreno je za sve kupce, ali domaćinstva i mali kupci sa potrošnjom do 30.000 kilovat-sati godišnje imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cena. Glavne karakteristike regionalnog tržišta su da nema gradnje baznih elektrana, gradi se samo ono gde država daje subvencije, zaštita životne sredine zahteva velika ulaganje, a teško se nabavljaju sredstva, dok je povećanje efikasnosti elektrana skupo. Na konferenciji je rečeno da ceo proces liberalizacije tržišta i unapređenje trgovine strujom u Srbiji i regionu mora da se ubrza i osavremeni u skladu sa praksom razvijenih zemalja EU.

(Telegraf.rs/ PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Тодорић

    21. novembar 2017 | 07:54

    Те ниске цене су пола и више од плате.Људи немају новца да хране децу како треба,схватите да је и ово ужасан атак на здравље,струјаје прескупа за наш џеп,а посебно што исту струју плаћамо по нижој и вишој тарифи,па нам се цена безочно и неосновано увећава са потрошњом,уместо да је обрнуто,увек је веће паковање јефтиније.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA