Države na Balkanu se obavezale da jedna drugu neće blokirati na putu u EU

Sve zemlje zapadnog Balkana čvrsto veruju da njihova budućnost leži u EU, a da napredak svake zemlje zavisi od individualnih napora da ispuni Kopenhagenške kriterijume i uslove iz procesa stabilizacije i pridruživanja

  • 1

Zemlje zapadnog Balkana su se danas u Beču obavezale da neće jedna drugu blokirati na evropskom putu, kao i da će uložiti veće napore za napredak u unutrašnjim reformama.

VUČIĆ OČEKUJE SKORO OTVARANJE PRVIH POGLAVLJA: "Verujem u reč Angele Merkel"

Deklaracijom Samita o zapadnom Balkanu u Beču zemlje učesnice su se obavezale da nesuglasice međusobne nesuglasice neće zloupotrebiti jedna protiv druge u procesu evropskih integracija, kao i privhataju podršku Evropske komisije u rešavanju bilateralnih sporova.

Prihvatajući sve što su zemlje regiona do sada učinile u popravljanju unutrašnje situacije, zaključeno je da je potrebno više napora kako bi se ubrzali domaći reformski procesi prevashodno kada je reč o vladavini prava, upravljanje privredom, i reforme javne administracije, kao i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Učesnici su se dogovorili da nastave sastanke u ovom formatu, kako bi se implementirala agenda dogovorena u Berlinu prošle godine i ona koja je proširena u Beču, a što bi ubrzalo i razne projekte koji su se pojavili između dva Samita.

Foto: Tanjug/Vlada Srbije Foto: Tanjug/Vlada Srbije

SAMIT U BEČU: EU će izdvojiti 600 miliona evra za regionalne infrastrukturne projekte

Sve zemlje zapadnog Balkana čvrsto veruju da njihova budućnost leži u EU, a da napredak svake zemlje zavisi od individualnih napora da ispuni Kopenhagenške kriterijume i uslove iz procesa stabilizacije i pridruživanja.

Deklaracijom je konstatovano da, iako je bilo napretka u ostvarivanju strukture regionalne saradnje proteklih godina, potrebno je više napora kako bi se rešile bilateralne nesuglasice.

Šta više, potrebni su konkretni koraci političkih lidera zapadnog Balkana ka trajnom pomirenju u regionu, što je ključno za stabilnost i podršku stvaranja jugoistočne Evrope sposobne da prevaziđe nasleđe prošlosti.

Srpski i kosovski premijer potvrdili su, kako se navodi u zaključku Samita, svoju odlučnost da intenziviraju proces normalizacije.

Foto: Promo Foto: Promo

Takođe potrebno je da se povećaju napori u iznalaženju kompromisa između Makedonije i Grčke kada je reč o nazivu nekadašnje jugoslovenske republike.

Zemlje zapadnog Balkana su se saglasile da je radikalizam, terorizam i nasilni ekstremizam prevashodno stranih boraca koji se bore u Siriji i Iraku zahteva jačanje saradnje i veću razmenu informacija.

Kada je reč o ilegalnoj migraciji oni su podvukli značaj pripreme konferencija na visokom nivou koja će se baviti izazovima zapadno-balkanske rute.

Poboljšanje uslova za život u regionu, posebno obezbeđivanje realne perspektive za budućnost mladih i povećanje njihovog poverenja u institucije je ključni cilj reformskog procesa, navodi se u zaključcima Samita.

Od sada možete pratiti Telegraf i na Vajberu!

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • ing.Miloš Đonović

    30. avgust 2015 | 13:04

    Povezivanje zemalja je stvar tih zemalja ne neke nad organizacije kao što je u ovom primjeru bila Austrija kao zemlja članica Evropske unije.Ta zemlja je sa komesarom Evr.unije pripremila deklaraciju,što donekle znači da je dostične ili nisu htjele ili nsu znale ili nešto sasvim treće.Pitanje Kosova je vrlo važno i ono bremeni državu Srbiju kao i neposrednog susjeda Albaniju,čiji je presjednik nedavno rekao u Beogradu da je priznanje Kosova realnost.On to ne bi mogao reći da u Ev.uniji nema podršku,a sem toga sadašnji mirnodopski proces koji forsira Evropska unija ide na štetu Srbije i njenih prijatelja.Srbija kao nezavisna zemlja nije zavisna od Evropske unije i ako je tamo bilo šta podpisala to ne može izbrisati stav određenog dijela građanstva Srbije i njenih prijatelja da se želi ući u Ev.uniju.Ili kraće rečeno Srbija takvu Ev.uniju koja joj je zakinula četvrtinu teritorije ne treba,a Evropska unija treba Srbiju koja se u budućnosti neće ništa pitati u toj političkoj organizaciji kao veći broj manjih zemalja koje su iz ovih ili onih razloga ušče tamo,a teško mogu da izađu kao što je primjer Grčke.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA