Ambasador Srbije pri UNESCO otvorio dušu: Imamo podršku Rusije i Kine, Priština sad ima manje šanse za članstvo nego 2015.

Tanasković je naveo da u Unesko postoje dva paralelna procesa - poboljšanje međunarodnog položaja Srbije i povećanje rezervisanosti o uverljivosti argumenata takozvane države Kosovo

  • 3

Priština bi danas imala mnogo manje izgleda za članstvo u Unesku nego što je to imala 2015. godine kada je odbijena, jer su se međunarodne okolnosti promenile, izjavio je ambasador Srbije pri Unesko Darko Tanasković.

Najslađe selo u Srbiji konačno ide pod zaštitu Uneska: Od prvog po poslednjeg stanovnika svi se bave jednim zanatom

On je to kazao za današnje Večernje novosti, a povodom najave prištinskih vlasti da su im glavni predstojeći ciljevi ulazak u Interpol i Unesko.

- Poučeni iskustvom prošlogodišnjeg brzopletog pokušaja kandidature, sa željom da kompenzuju fijasko u Interpolu, u Prištini mnogo ranije, već sada, kreću u kampanju. U ovom trenutku, izgledi po njih nisu dobri. Ali teško je proceniti da li će se predstojeći trend nastaviti i kakva će situacija biti u Unesku krajem 2019, kada će se o tome odlučivati - rekao je Tanasković.

Prema njegovim rečima, posle najava iz Prištine, nema potrebe da Srbija u međunarodnoj zajednici menja nastup, čiji intenzitet od 2015. godine nije opadao.

- Radimo veoma sistematski, planski i uporno. Osluškujemo i pratimo šta preduzima druga strana i nastojimo da tome adekvatno pariramo, kada je moguće i unapred - rekao je Tanasković.

Kako je rekao, u svemu tome Srbiji su veliki saveznici Rusija, Kina i pet članica EU, mada, kako je rekao, podrška stiže iz svih delova sveta - iz zemalja Latinske Amerike, pojedinih islamskih i arapskih zemalja, azijskih i afričkih država.

Foto: Tanjug/AP

Tanasković je naveo da u Unesko postoje dva paralelna procesa - poboljšanje međunarodnog položaja Srbije i povećanje rezervisanosti o uverljivosti argumenata takozvane države Kosovo.

Zbog toga sada Priština, ističe Tanasković, pokušava da popravi poziciju i razmatranjem zakona o kulturnom nasleđu i verskim slobodama.

Zakon o kulturnom nasleđu ne može da bude usvojen zbog odredbe da su svi kulturni spomenici na teritoriji Kosova vlasništvo Kosova, što, kako Tanasković objašnjava, nije moguće jer se radi o imovinskom odnosu u kome Srpska pravoslavna crkva ima sve tapije.

Ambasador Srbije pri Unesko kaže da je u toj borbi svaki detalj važan, poput nedavnog članka britanskog "Indipendenta" u kome se turisti pozivaju da posete na Kosovu znamenitosti koje bi mogle zauvek da nestanu.

A manastiri pomenuti u tekstu su ugroženi od Albanaca, kaže Tanasković i dodaje da bi Albanci najviše i voleli da tih spomenika nema jer bi značilo da nema tragova srpskog prisustva.

- A kada ih već ima, hteli bi da ih valorizuju i prikažu kao svoje ilirsko, albansko, predsrpsko kulturno nasleđe, da "rasrbe" srpsku baštinu i uklope je u vizantijsku i balkansku, pa da im to bude glavni temelj sintetičkog i nepostojećeg kulturnog identiteta države koju žele da stvore - zaključio je Tanasković.

Daljinac

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Тодорић

    26. mart 2018 | 11:07

    Али је земља коју су насилно присвојили МЕТОХ,власноштво СПЦ,а када је власник црква,постоји забрана да се на црквеној земљи налази припадник туђе вере,који не може изнајмити,нити купити ту земљу. Албанци су запосели верске објекте и земљу,и то је џихад против православља. Верски рат,каква црна људска права!А цркви,власницима Нато,такође друге вере,укида право власништва,као католичка сила...

  • Anamarija

    26. mart 2018 | 11:07

    Mi uvek imamo podrsku ali uvek na kraju izgubimo sve

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA