Centri za socijalni rad u velikom problemu: Više posla, a manje radnika

Godišnji izveštaj centara za socijalni rad za 2016. ukazuje na pad kvaliteta. Efikasnost dovedena u pitanje, nedovoljno stručno usavršavanje

  • 3

Broj socijalnih radnika u Srbiji u 2016. u odnosu na prethodnu godinu bio je za 18 odsto manji, a broj korisnika koji pomoć traže od ove ustanove veći za četiri procenta. Spisak osoba koje su zavisile od centara za socijalni rad bio je veći za čak 16 odsto u poslednjih pet godina. Ovo su samo neki od podataka iz izveštaja o radu za period od 1. januara 2016. do 31. decembra prošle godine iz 170 ustanova širom Srbije, pišu Novosti.

Evo šta monsturm iz Rakovice radi u zatvoru: Ženu ne pominje, ali to nije sve!

Od sutra duplo jače obezbeđenje ispred centara za socijalni rad: Posle smene direktorke, rešavaju se i drugi problemi

Situacija u centrima je zabrinjavajuća, smatraju potpisnici izveštaja, jer bi povećanje broja korisnika morao da prati i veći broj zaposlenih.

- Kvalitet pružanja usluga, zadovoljstvo korisnika i očuvanje ljudskih resursa dovedeni su u pitanje - stoji u izveštaju. - Teško je sačuvati postojeće resurse usled povećanog obima posla, “sagorevanja” na radu, nemoguće je raditi na unapređenju stručnog rada, što može dovesti do narušavanja efikasnosti i njegovog kvaliteta. Planiranje ljudskih resursa u socijalnoj zaštiti je ono čime bi nadležne institucije morale ozbiljno da se pozabave.

U izveštaju se navodi i da oblast stručnog usavršavanja nije na zadovoljavajućem nivou, pogotovo u oblastima zaštite od zlostavljanja i zanemarivanja dece. S druge strane, analiza pokazuje da se u poslednje tri godine konstantno beleži porast broja dece pod starateljstvom.

- Najčešći razlog primene starateljske zaštite je neadekvatno roditeljsko staranje u 31 odsto slučajeva. Nasilje nad detetom se u poslednjih godinu dana posebno izdvaja. To govori da nam je neophodno razvijanje usluga podrške porodicama kako bi mogle da odgovore na potrebe dece. Za samo godinu dana povećan je i procenat neposrednog starateljstva Centra nad decom sa 44 na 49 odsto - piše u izveštaju.

Foto: Telegraf

Svi centri za socijalni rad moraju da budu tako opremljeni da imaju fizičko-tehničko obezbeđenje, adekvatne prostorije, kao i video-nadzor povezan sa MUP. Postoje primeri dobre prakse, u Pirotu, Leskovcu, Jagodini, gde su ove ustanove i lokalna samouprava organizovani na najboljem mogućem nivou - rekao je Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

U ovom dokumentu se navodi i činjenica da je tokom prošle godine u cilju zaštite mališana iz porodice izdvojeno njih 1.066, i to najveći broj uzrasta od šest do 14 godina, a zabrinjavajuće je da četvrtinu čine deca starosti do tri godine. Kada se ima u vidu broj korisnika na smeštaju, i dece i punoletnih, jasno je da je pred centrima za socijalni rad veliki izazov kako bi zadovoljili standarde kvaliteta.

- Tokom 2016. godine zabeleženo je čak 24 odsto više prijava porodičnog nasilja i nasilja u partnerskim odnosima u odnosu na lane - utvrdili su nadležni. - Broj nalaza i mišljenja koje su centri dali tužilaštvu povećan je za čak trećinu u odnosu na broj u 2015. godini.

Foto: Telegraf

Centri za socijalni rad su samo tokom prošle godine pokrenuli 352 postupka za lišenje roditeljskog staranja, a nad 518 roditelja primenjena je mera korektivnog nadzora.

Izveštaji o radu centara za socijalnu zaštitu iz godine u godinu pokazuju povećavanje broja korisnika i usložnjavanje njihovih potreba, koje nije praćeno povećanjem broja stručnih saradnika. Socijalni radnici smatraju da mora da postoji jasan vodič u postupanju za svaku vrstu problema i da samo obuke nisu dovoljne za usavršavanje stručnjaka.

(Telegraf.rs / Večernje Novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA