≫ 

Tokom nuklearne katastrofe ne bismo znali šta i gde pre: U škole se vraća opštenarodna odbrana?

Da li smo edukovani da zaštitimo sebe i svoju decu? Nismo, u većini slučajeva, matraju stručnjaci sa Fakulteta bezbednosti

  • 15
Grocka, dim, deponija Vinča, gas maska Foto: Telegraf.rs, pixabay.com

Zamislimo situaciju da se desi akcident na nekoj od nuklearnih centara u zemaljama u okruženju, da li bi građani znali kako da reaguju i da se zaštite, pita profesor Fakulteta bezbednosti Darko Trifunović, jedan od inicijatora da se u škole vrati nastava iz bezbednosne kulture.

"Vinča akcident" o kome se ćutalo skoro 40 godina: Događaj koji je ušao u istoriju nuklearne energije

Stručnjaci, naime, smatraju da građani Srbije, posebno mladi, nisu dovoljno edukovani o tome kako da se ponašaju u slučaju eventualnih ekoloških akcidenata, poplava i drugih bezbednosnih pretnji, i predlažu da se u škole uvede predmet bezbednosna kultura.

Profesor Fakulteta bezbednosti Darko Trifunović kaže da su neka znanja i veštine za takve situacije stekli oni koji su služili vojni rok i oni sugrađani koji su takva znanja i veštrine savladali kroz opštenarodnu odbranu i društvenu samozaštitu, predmet, koji je ranije bio deo obrazovnog sistema.

Nuklearna katastrofa opustošila je Černobil, Foto: Tanjug/AP

- Da zamislimo situaciju da se desi akcedent na nuklearnoj centrali Kozloduj koja je samo na 300 kilometara od Beograda, da li bi kao građani znali kako da se postavimo, da li smo edukovani da zaštitimo sebe i svoju decu? Nismo, u većini slučajeva - kaže Trifunović za Tanjug.

Pita i ko bi u takvoj eventualnoj situaciji podelio gas maske i gumenu ćebad, ko bi preuzeo tu širu akciju spasavanja s jedne strane, a sa druge strane, kaže, postavlja se pitanje da li smo kao društvo, a posebno kao pojedinci, za takve stvari spremni.

Koncept civilne odbrane i društvene samozaštite godinama unazad je doživljavan kao "nasleđe" iz nekog drugog doba i sistema, a Trifunović kaže da je taj koncept ranijih decenija "sistematski uništavan".

Darko Trifunović, profesor Fakulteta bezbednosti, Foto: Tanjug/Rade Prelić

- Nemamo skladište gas maski koje bi moglo da pokrije čitavo stanovništvo, skladišta su uništena, ne postoje više - dodaje Trifunović.

Upitan o iskustvima drugih zemalja, Trifunović kao pozitivan primer navodi Mađarsku koja nije ukinula sistem društvene samozaštite.

- Mađarska je država koja ima centre civilne zaštite, ti ljudi imaju posebne uniforme, obučeni su da u određenim katastrofama, mimo policije i vojske, prvi izađu. To su i ljudi koji su zavašili vojne obuke - navodi profesor.

Ocenjuje da bezbedosne kulture u Srbiji nema, te ukazuje na to da on i njegove kolege sa Fakulteta bezbednosti pokušavaju da utiču na Ministarstvo prosvete da se u škole uvede predmet bezbednosna kultura.

Navodi da su čak održali i nekoliko predavanja u Srednjoj medicinskoj školi, gde se sa učenicima razgovaralo o realnim situacijama u kojima bi mogli da se nađu, poput prepoznavanja rizika i potencijalne opasnosti, bezbednosnih pretnji na eksurzijama koje mogu biti prouzrokovane, na primer, požarom u hotelu, zatim vršnjačkog nasilja, pa do pokušaja da ih neko vrbuje u razne sekte.

- Bezbednosna nekultura koja vlada u našem okruženju je razlog da se zabrinemo i zapitamo zašto do sada nismo uveli taj predmet. Znamo mi da su deca opterećena mnogim predmetima, ali bezbednost je nešto što opterećuje našu sadašnjost i budućnost - zaključuje Trifunović.

Kakav je vaš stav? Pišite nam u komentarima.

Daljinac

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • mihailovic

    9. april 2018 | 15:11

    Da se vrati nekad sto je oduzeto, U vreme SFRJ 1978 poreklom je u Gospodara Vucica bio fakultet Opstenarodne odbrane koji je za zadatakimao bas ovo o cemu se pise dakle OPSTENARODNA ODBRANA sa nekad vojnim vezbama rezervista (civila),mislim da promena imena i svrhe je bila greska kada se fakultet transformisao u BIA (bezbednosna informativna agencija) BIA bi morala da postoji ali sam fakultet morao je da zadrzi Fakultet Opstenarodne Odbrane i Fakultet bezbednost. 2 smera na istom fakultetu pa studenti koji bi bili upisani mogu da biraju smer bezbednosti ili opstenarodne odbrane. Oni koji su zavrsili fakultet opstenarodne odbrane imaju radna mesta u sekretarijatu za narodnu odbranu, po opstinama bili zaduzeni za vojne vezbe rervista kao i slanje na vojni rok (koji bi morao se opet uvesti na najmanje 12 meseci ) Sa zavrsenim fakultetom opstenarodna odbrana moze se aktivirati kao oficir po ugovoru u prvo vreme a posle i za stalno ili u policiji kao visi inspektor. Smer bezbednosti bi imao slican program kao i Opstenarodna odbrana stim sto bi se smer vise specijalizovao za delatnost unutar bezbednosti koja nije usko povezana za Opstenarodnom Odbranom. Velika je greska bila onog koji je transformisao fakultet opstenarodne odbrane u fakultet bezbednosti jer to nije isto !

  • Suza

    9. april 2018 | 18:31

    Pa tako je to. Ponovo trebaju komiteti za ONO i DSZ. Uništena država,vojska,skloništa, narod neobučen i nespreman! Nuklearni rat svake sekunde moze da se desi! Kome to objasniti? Dobro je da su se profesori aktivirali i hvala vam.

  • Tata

    9. april 2018 | 16:09

    Hvala profesore na ovoj inicijativi koju apsolutno podržavam. Imamo troje dece i više puta sam se pitao kako da ih najbolje pripremimo za situacije za koje se nadamo da se nikada neće dogoditi, a za koje iz sopstvenog iskustva znamo da se - ipak događaju, u našim okolnostima gde na žalost moram da se složim sa Vama - većina nije uopšte pripremljena za pravilno reagovanje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA