Svi znaju ko je bio prvi čovek u svemiru, a znate li koja žena je to prvi put uspela? (FOTO) (VIDEO)

Valentina Tereškova je 1963. godine je odletela u svemir i postala heroina Rusije. Iako su svi mislili da je hrabra, ona je tek 30 godina potom priznala da je "za dlaku" izbegla smrt, kao i da je bila preplašena

  • 3

Valentina Tereškova je postala prva žena astronaut kada je 16. juna 1963. godine svemirskim brodom "Vostok 6" poletela u svemir i obišla Zemlju, a iako danas ima 77 godina, koristi svaku priliku da istakne da joj je želja da odleti na Mars, čak i po cenu toga da se sa tog puta nikad ne vrati.

Valentina je rođena 6. marta 1937. godine u Jaroslavu u Rusiji, i od ranog detinjstva je iskazivala svoju zainteresovanost za svemir, a u srednjoškolskom periodu se učlanila u lokalni aeroklub u kom čak 163 puta skočila sa padobranom, a oko 100 je izvela samostalno.

Tadašnji sovjetski ratni stručnjak i šef svemirskog programa Sergej Koroljov, izneo je premijeru Sovjetskog Saveza Nikiti Hruščovu svoj predlog o tome da u svemir pošalju prvu ženu kosmonauta, sa čim se on i složio, pa je u najvećoj tajnosti odabrano pet žena. Među njima je bila i Tereškova, koja je nakon sedmomesečnih priprema, odabrana za ovaj poduhvat. Ona je postala nacionalna heroina kada je 16. juna 1963. godine poletela sa kosmodroma "Bajkonur" u Kazahstanu na koji se vratila 19. juna.

Međutim, let je bio veoma riskantan jer ljudi koji su učestvovali u njegovoj realizaciji nisu imali predstavu o mogućim posledicama, koje su mogle da zadese Valentinin organizam.

- Kada je trebalo da počne spuštanje, zbog tehničkog kvara brod je bio programiran za poletanje - ispričala je ona istakavši da je veoma lako moglo da sve pođe po zlu, zbog čega je bila veoma uplašena.

- Na vreme sam prijavila problem koji je odmah otklonjen - rekla je Valentina i dodala da je konstruktor Sergej Korolev od nje tražio da o ovome ćuti jer bi u protivnom osramotila domovinu, zbog čega je ovo bila dobro čuvana tajna narednih 30 godina.

Ipak to nije bilo sve. Kabinu svemirskog broda su nazvali "limena konzerva" jer je bila toliko mala da astronaut u skafanderu maltene nije mogao da se pomera. Nije se osećala prijatno u njemu, pritiskao ju je i zbog toga joj je nekoliko puta pozlilo i povraćala je.

Da je čitav let bio malerozan po nju predstavlja i podatak da je pri sletanju morala da se katapultira. Tom prilikom izgubila je kontakt sa stručnjacima na dva sata, a na zemlju se spustila 10 kilometara od planiranog mesta zbog čega su je tražili ukupno pet sati. Na sreću, Valentina Tereškova je prošla nepovređeno.

Nekoliko meseci kasnije se udala za astronauta Andriana Nikolajeva sa kojim je dobila ćerku Elenu 1964. godine, ali su se 1982. razveli. Kasnije je sklopila brak sa ortopedom, Juliom Šapošnikovom koji je preminuo 1999. godine, i posle toga se više nije udavala. Studirala je Politehničku akademiju, a 1977. godine je diplomirala mašinstvo.

Zbog svega onoga što je postigla, a prvenstveno zbog toga što je prva žena koja je odletela u svemir, jednom krateru na Mesecu je dodeljenje njeno ime. Postala je počasni građanin rodnog grada Jaroslava, a 2000. godine u Londonu je proglašena ženom 20. veka. Ruska Crkva ju je 2004. godine odlikovala drugim po redu ordenom "Slave i časti".

U penziji je više od 15 godina, a nekoliko puta je izjavila da bi uprkos njenim godinama, želela da ode na Mars, njenu omiljenu planetu, po cenu da se nikad ne vrati.

Prva Amerikanka koja je odletela u svemir bila je Seli Rajd koja je 18. jula 1983. godine poletela u letelici "Čelindžer". Do sada je oko 50 žena bilo uključeno u svemirske misije, a dve su bile postavljene i za kapetane istih.

Pogledajte kako je izgledao njen prvi i jedini let u svemir:

(M. Bojić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA