U ovom gradu Hrvati, Srbi i Bosanci žive u slozi: Kada imaš dobar posao i možeš da planiraš budućnost, nacionalizam pada u drugi plan (FOTO) (VIDEO)

Život balkanskih migranta u Gracu, dobar je primer kako razlike u veri, naciji ili drugačijim pogledima nisu prepreka za dobar i uspešan život

  • 11

U Gracu, drugom po veličini austrijskom gradu, žive desetine hiljada ljudi sa prostora bivše JugoslavijeU njemu se ljudi s balkanskih prostora, koji su živeli u nekadašnjoj zajedničkoj državi, još uvek osećaju zemljacima i svojima.

Grac je drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji. Često je ljudima s područja bivše Jugoslavije bio prva dodirna tačka s inostranstvom, nakon koje su ostajali ili odlazili dalje u Saveznu Republiku Nemačku. Danas se u Gracu na idealan način oseti šarm i atmosfera Evrope kakvu bismo svi želeli. Ogroman broj različitosti koje se uvažavaju, umetnost i prosperitet ovde savršeno funkcionišu i osvajaju svakog posetioca.

Život u Švajcarskoj NIJE kao iz bajke: Dragana nam je ispričala da su komšije zavidne, a njihova stroga pravila morate da poštujete (FOTO)

GRAD STUDENATA I MIGRANATA

U Gracu postoje četiri Univerziteta i dve visoke škole na kojima studira preko 40.000 studenata iz različitih zemalja sveta. Danas u ovom gradu živi 73.726 stranaca od kojih 20.837 dolazi sa prostora bivše Jugoslavije. O njihovim pravima se brine i zastupa ih Savetodavno telo za migrante u Gracu, koje je, odlukom opštinskog veća grada Graca, osnovano 1995. godine, a sačinjava ga devet članova koji nisu državljani Evropske unije. Njih na lokalnim izborima direktno biraju migranti, koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije, na mandat od pet godina.

U Gracu se ljudi sa Balkana cene i poštuju Foto: Wikipedia

Upravo su početkom 2017. godine, na lokalnim izborima, odabrani predstavnici za veće migranata, među kojima su i studenti iz BiH - Cazinjanin Adis Draganović i Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koji sada u opštinskom veću zastupaju prava stranaca. Oni ističu kako Gradska uprava pruža veliku podršku migrantima, a posebno cene one koji dolaze sa područja bivše Jugoslavije.

- Ovom prilikom bih istakao dobru saradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovde. Verovatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih neko govorno razume. Druga bitna činjenica je saradnja u poslovnom smislu. Ovde kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plate i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mesečno primanje, kada ti država subvencioniše zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja porodica možete uspešno da planirate budućnost, tu nacionalizam i sve te komplikovane teme gube na značaju - objašnjava Draganović.

Kada su došli u Grac malo koga su poznavali, ali s vremenom se krug prijatelja proširio i upoznali su mnoge osobe sa područja bivše Jugoslavije, posebno preko njihovih platformi kao što su Fejsbuk grupe i udruženja. Međusobno se druže i organizuju zajedničke aktivnosti, pokušavaju da unesu određene promene u društvo i unaprede položaj migranata.

- Smatram da smo mi dobar primer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje da se međusobno potpomažu - ističe Adea.

CENJENI NA TRŽIŠTU RADA

Ramiza Hašić (45) je rođena u Velikoj Kladuši, u Gracu živi 27 godina. Tu je završila fakultet personalnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz oblasti razvoja radnog tržišta. Trenutno radi kao konsultantkinja za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Gracu (AMS) koji se aktivno zalaže za integraciju stranaca na radno tržište. Kaže da jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Grac, jeste govorna barijera i upravo zbog toga razloga Zavod za zapošljavanje nudi konsultacije na maternjem jeziku, a osobama koje imaju slobodan pristup radnom tržištu omogućeni su i kursevi nemačkog jezika.

- Veoma mali broj osoba sa Balkana se vode kao nezaposleni. Cenjeni su na tržištu kao vredni radnici koji su predani poslu i dobro integrisani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Grac došle tokom zadnjih 10 godina kao studenti. Pokazali su da je obrazovanje na prostoru Balkana veoma bitno, uzajamno i nesebično se pomažu. Nakon završetka studija mnogi su ostali u Gracu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu - kaže Ramiza.

Grac vodi računa o svojim stanovnicima Foto: Wikipedia

NEMA MESTA NACIONALIZMU I PODELAMA

Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada onoj predratnoj generaciji migranata koji su u Austriju došli u potrazi za boljim životom. Kada je s porodicom došla ovde, planovi su bili da tu ostane samo nekoliko godina dok se ne snađe. Ali kako su planovi jedno, a život nešto drugo, sudbina je htela da Zehida u Austriji ostane sve do danas, gde živi skoro tri decenije. U Austriji ima solidan život, tu su njena deca odrasla i školovala se. Iz cele bivše Jugoslavije mladi jednostavno moraju da beže, kaže Zehida, a ondašnji političari ništa ne preduzimaju u pogledu toga. Za razliku od vlasti nekadašnjih jugoslavenskih država, lokalne vlasti u Gracu mnogo pomažu svoje građane, samo ukoliko su oni spremni da sarađuju.

- Našu decu i omladinu treba upoznati sa kulturom i tradicijom naše zemlje koju treba prezentovati ovde u Austriji, kako lokalno stanovništvo ne bi smatralo da mi dolazimo iz neke zaostale zemlje i da smo nepismeni - kaže Zehida.

Nikola Petrović je u Grac došao sa Pala i tu živi već dve godine. Došao je zbog studiranja i upisao se na master studije. Kada je došao, nije poznavao jezik i upisao se na kurs nemačkog koji je uspešno završio. Ističe kako je u Gracu "sve super i da generalno ljudi sa Balkana ovde imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo da i nema". Smatra da je stanje takvo, prvenstveno, zbog drugačijih odnosa ljudih jednih prema drugima, jer su "svi ovde u istim problemima i moraju zajednički da se bore za bolju budućnost".

- Ovde sve odlično funkcioniše za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Imamo više mogućnosti ovde nego u matičnim državama i veći je standard života, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava - pojašnjava Nikola.

Adi Pejdah je došao iz Sarajeva, gde je završio fakultet kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija. Kako ni godinu dana nakon diplomiranja nije uspeo da pronađe posao, odlučio se za Grac gde je upisao master studije kriminalistike. Ovde su, kaže, međuljudski odnosi vrlo pozitivni, a jedan od razloga je, kaže, to što u Gracu nema političara kakvi su u Bosni i Hercegovini. On živi u četvrti Gries koja je na lošem glasu, ali kao takva je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.

- Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovde, bez obzira na veru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovde nema političara i politike kakvu mi dole imamo i niko ne gleda na ono što je bilo pre 20 godina - kaže Adi.

ODBACILI EMOCIJE, OKRENULI SE RADU

Edvin Kahrimanović iz Gračanice spada u red one prve posleratne generacije studenata sa području bivše Jugoslavije. U Gracu živi skoro dve decenije i kaže da su glavne teme među Balkancima ovde - problemi oko studija i borba za smeštaj i posao. Mesta za "žestoku politiku" nema, jer uglavnom svi rade i nemaju puno vremena za beskorisne rasprave.

Edvin ističe kako su glavne razlike između Balkanaca i Austrijanaca te što ovi drugi ne pridaju veliku pažnju emocijama u odnosu na razum i što veruju u rad.

- Ljudi se ovde bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, usled čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su takođe prošli isto jedan težak period nakon Drugog svetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspeli su da sve to prevaziđu i ostvare uspeh - kaže on.

Život balkanskih migranta u Gracu, dobar je primer kako razlike u veri, naciji ili drugačijim pogledima nisu prepreka za dobar i uspešan život. 

VIDEO: Srbi i Hrvati pevaju Đurđevdan

(Telegraf.rs / Izvor: Al Jazeera)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Mujo

    2. jun 2018 | 17:47

    Divna prica. Ima takvih pozitivnih prica iz celog sveta. Treba o tome pisati. Kod nas u Torontu je slicno. Postujemo se I druzimo.

  • Života

    2. jun 2018 | 18:40

    Muslimani iz cazinske krajine su bili dobri sa srbima, i u drugom svetskom ratu i 90—ih, kod njih je babo abdić i njegovi bio glavni, divni ljudi, zato su i propatili kao i mi.

  • Митар

    2. jun 2018 | 20:46

    Цењени су на тржишту као вредни радници ...То је суштина тежњи и свега што запад жели од балкана ! Као и турци , само модификован систем ,без колаца.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA