≫ 

11 KOLOR-SLIKA PRVOG SVETSKOG RATA: Boje stvarno znaju da ožive davnu prošlost i da joj udahnu realnost (FOTO)

Kolor-fotografijama iz "davne" prošlosti naša svest probija barijere podsvesti i postaje nam jasno da je taj svet suštinski isti kao ovaj naš, da je to zapravo u potpunosti isti svet, da smo mi ljudi ostali isti i nepromenjeni, i da već sutra možemo celo to krvoproliće da ponovimo

  • 0
Francuski vojnici u šumskom bivku 1914. godine tokom prelomne Prve bitke na Marni, na ovoj spektakularnoj fotografiji Žila Žervez-Kurtelemona. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Garitan

Fotografije u boji retkost su i kada pričamo o Drugom svetskom ratu, a posebno kada se bavimo onim koji mu je prethodio, Velikim ratom, Prvim svetskim ratom.

Francuski brigadir 1. afričkog puka sa svojim konjem tokom Prve bitke na Marni 1914. godine. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Jebulon

Zbog toga što prvom polovinom XX stoleća dominiraju crno-bele fotografije, na neki način imamo psihološki otklon prema njima. Podsvesno, kao da taj svet nije naš svet, kao da je to neki drugi svet, kao da to nije realnost onakva kakvu je mi znamo, kao da je svet tada zaista bio siv i stoga daleko od našeg sveta punog boja.

Francuska artiljerija tokom prelomne Prve bitke na Marni septembra 1914. godine. Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Jebulon

Znamo mi da je to ovaj isti svet u kome živimo, da je to naša prošlost, da su naši stari svet videli na isti način na koji ga i mi gledamo, ali podsvest je podsvest.

NAJVEĆA TAJNA 1914: Kako je jedan pogrešan korak nemačke vojske, u predgrađu Pariza, promenio tok istorije (FOTO)

Vojnici ruske brigade u sklopu francuske vojske 1917. godine među ruševinama katedrale u Remsu. Foto: Wikimedia Commons/Fernand Cuville/Garitan

Zato i jeste užasno važno napraviti taj mentalni iskorak koristeći se kolor-fotografijama iz ta dva titanska konflikta, koji su najtitanskiji od svih konflikata.

Francuski protivavionski topovi na vozilima tokom Verdenske bitke 1916. godine. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/sueddeutsche.de/Janericloebe

Njima, naša svest probija barijere podsvesti i postaje nam jasno da je taj svet — ma koliko tehnologija u međuvremenu napredovala pa sve delovalo drugačije — u suštini isti kao ovaj u kome mi živimo, da je to zapravo u potpunosti isti svet, da smo mi ljudi ostali isti i nepromenjeni.

Vojno groblje u šumarku nakon prelomne Prve bitke na Marni septembra 1914. godine. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Garitan

Najvažnije od svega je ovo: sve što se tada dešavalo u našem svetu, može sutra da se desi ponovo. Realnost fotografije u boji ruši sve predstave o tim strašnim danima, koji su nam kao neki daleki košmari koji sa nama veze nemaju.

Francuska avijacija tokom prelomne Prve bitke na Marni, septembra 1914. godine. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Janericloebe

Što se tiče fotografija koje možete videti u ovom tekstu, na tome imamo da zahvalimo autohromu, jednoj od ranih tehnika za stvaranje fotografija u boji koju su 1903. godine u Francuskoj patentirala braća Limijer, a koja je momentalno postala najpopularnija od svih, što je i ostala sve do napretka tehnologije tridesetih godina.

Unutrašnjost razrušene crkve nakon Prve bitke na Marni 1914. godine. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Garitan

Najviše slika (uglavnom autora Žila Žervez-Kurtelemona) ima sa samog početka rata, iz glasovite Prve bitke na Marni o kojoj smo jednom već pisali kao o prelomnom boju koji je zapravo odlučio konačni ishod Prvog svetskog rata, iako se odigrao već u prvoj polovini septembra 1914. godine.

Nemački mitraljesci u rovovima 1915. godine, tokom Prvog svetskog rata. Foto: Wikimedia Commons/Hans Hildenbrand/Garitan

To je onaj čuveni okršaj u predgrađima Pariza, kada je jedan pogrešni korak generala Fon Kluka, zapovednika nemačke 1. armije, i Fon Bilova, zapovednika 2. armije, de fakto potpisao smrtnu presudu Nemačkom carstvu koje je, osuđeno na igru između dve vatre, moralo izgubiti pukim iznurivanjem.

Francuska vojska 9. septembra 1914. godine tokom prelomne Prve bitke na Marni. Foto: Wikimedia Commons/Jules Gervais-Courtellemont/Les Champs de Bataille de la Marne in l'Edition Française Illustrée/Garitan

Kažu da je načelnik nemačkog generalštaba Fon Moltke Mlađi tada pretrpeo nervni slom i navodno izvestio cara Vilhelma II da je rat za njih izgubljen.

Francuski vojnik odmara na seoskom trgu negde iza linije fronta, 1. aprila 1917. godine. Foto: Wikimedia Commons/Paul Castelnau/Garitan/photo.rmn.fr

Ima i fotografija iz drugih bitaka, i skoro su sve sa naše strane (još tačnije: mahom sa francuske), ali ima i nemačkih. Posebnu pažnju obratite na prvu fotografiju, koja je remek-delo samo po sebi i bez obzira na kontekst: pričamo o onoj nastaloj u šumskom bivku francuske vojske.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA