SENKA TAJNOG DRUŠTVA NAD BALKANOM: Šta se stvarno krije iza misterioznog susreta ruskog grofa sa Nemcem koji voli rakiju (FOTO)

"Društvo Tule" jedna je od najvećih misterija nemačke istorije, a njen uticaj na uspon nacista i događaje koji su usledili tokom epohe Trećeg rajha, nikada nije u potpunosti rasvetljen

  • 11
Hajnrih Himler vrši smotru pripadnika SS-a u Kvedlingurškom zamku nemačkog kralja Henrika I Ptičara, kojeg je držao za "najnemačkijeg od svih nemačkih vladara". Desno je simbol "Društva Tule". Foto: Wikimedia Commons/Bundesarchiv, Bild 183-H08444 / CC-BY-SA 3.0

Emitovana je i druga epizoda nove domaće serije "Senke nad Balkanom", radnja se zakuvava, zločini se ređaju, novi likovi iskrsavaju dok drugi koje smo znali sa početka gube živote. Ipak, šta se zaista dešava i šta je suština zbivanja još uvek ostaje nepoznanica: baš kako i treba da bude.

Jedan od najupečatljivijih događaja u drugoj epizodi svakako je dolazak misterioznog Nemca koji se u Beogradu sastaje sa ruskim grofom. Na zidu iznad radnog stola grofovog, stoji neobična slika: u pitanju je simbol koji u svom središtu ima kratki mač čija drška prekriva svastiku.

Mali broj onih koji su to uopšte i primetili zna o čemu se radi. A radi se o simbolu tajnog okultnog udruženja koje se zvalo "Društvo Tule", osnovanog nakon rascepa "Germanskog reda" (nem. Germanenorden) koji je nastao 1911. godine.

Koreni ovog germanskog misticizma, ili germanskog okultizma kako se još naziva, počivaju u armanizmu i ariozofiji, ideološkim sistemima ezoterijske prirode koje su izgradili mislioci poput Gvida fon Lista i Jerga Lanca fon Libenfelsa u Austriji, krajem XIX i početkom XX veka. Armanizam je rasna religija koju je osmislio List a koja navodno počiva na učenjima starih germanskih kraljeva-prvosveštenika, dok se ariozofija tiče "mudrosti o Arijevcima" (termin je osmislio Libenfels).

"Odin, Lutalica", slika Georga fon Rosena iz 1886. godine. Odin je bio vrhovni germanski bog, značajan za germanski misticizam. Foto: Wikimedia Commons/ginnungagap.info

"Društvo Tule" je počelo sa radom kao studijska grupa u Minhenu, koju je pokrenuo ranjeni veteran Velikog rata i student slikarstva iz Berlina po imenu Valter Nauhaus, koji je, između ostalog, bio zadužen za čuvanje pedigrea članova "Germanskog reda".

Uskoro ga je kontaktirao istaknuti bavarski mistik Rudolf fon Zebotendorf, i njih su dvojica počeli da privlače veliki broj drugih nemačkih aristokratskih mistika (oko 250 članova je bilo u Minhenu, a oko 1.500 u čitavoj Bavarskoj). Naravno, da bi bilo ko ušao, morao je, kao i u slučaju "Germanskog reda" i drugih sličnih udruženja, da potpiše posebnu "krvnu deklaraciju vere" što se tiče svog porekla.

Zakletva je, da budemo konkretni, glasila ovako: "Potpisnik se ovime zaklinje da, koliko on zna i veruje, njegovim ili venama njegove žene ne teče ni jevrejska ni obojena krv, i među svojim precima nema pripadnika obojenih rasa".

Minhen na prelazu iz XIX u XX vek. Foto: Wikimedia Commons/United States Library of Congress

"Društvo Tule" svoje ime duguje mitskoj Tuli, "prestonici drevne Hiperboreje" (navodne pradomovine svih Arijevaca koja u mistici predstavlja i arhetipsku snagu univerzuma jer su se tu bogovi navodno mešali sa ljudima što je proizvelo arijevskog čoveka), koja se po verovanju grčko-rimskih kartografa nalazila na krajnjem severu sveta, koja se kasnije poistovećivala sa Islandom a danas se veruje da je to zapravo Norveška, ili šire, da je u pitanju stari naziv za Skandinaviju u celini.

Jasno vam je iz toga da su rasna uverenja, mistika u vezi sa rasom, teorije poput "krvi i tla" i u drugoj verziji, "krvi i zemlje", verovanja da krv ima duhovnu dimenziju, igrale ključnu ulogu za njih. Takođe im je bilo jako stalo da se bore protiv Jevreja i komunista.

Zebotendorf je čak 1918. planirao da kidnapuje bavarskog premijera Kurta Ajznera, a naredne godine tokom Bavarske revolucije pripadnici ovog društva su optuženi da su pokušali da se infiltriraju u vladu i izvedu državni udar.

Simbol okultnog udruženja "Društvo Tule" koje je odigralo važnu ulogu u nastanku nacizma. Foto: Wikimedia Commons

Komunisti su zato izvršili prepad na njihove prostorije, uhapsili sedmoricu članova i pogubili ih 30. aprila. Među onima koje je Bavarska sovjetska republika likvidirala tom prilikom bili su Valter Nauhaus i četiri istaknute aristokrate od kojih posebno treba pomenuti princa Gustava fon Turn i Taksisa, pripadnika jedne od najmoćnijih vlastelinskih kuća u Evropi i čoveka koji je bio u krvnoj vezi sa više krunisanih glava na našem kontinentu.

"Društvo Tula" je odgovorilo pokretanjem ustanka 1. maja, čime su na neki način doveli do reakcije lojalnih elemenata nemačke vojske i frajkora, koji su u Minhen ušli dva dana kasnije i sa boljševicima se obračunali jednako brutalno kao i oni sa svojim neprijateljima.

Godinu dana ranije, društvo je kupilo nedeljnik "Minhenski posmatrač" (nem. Münchener Beobachter) koji će kasnije postati "Narodni posmatrač" (nem. Völkischer Beobachter) — glavno glasilo Nacionalsocijalističke nemačke radničke partije. Tako konačno dolazimo do suštine istorijskog značaja ovog udruženja.

Komunisti na ulicama Minhena tokom Bavarske revolucije 1919. godine. Foto: Wikimedia Commons/Bundesarchiv, Bild 146-1992-092-04 / CC-BY-SA 3.0

Nemačku radničku partiju osnovali su Anton Dreksler i Karl Harer, član "Društva Tule" i urednik "Minhenskog posmatrača", na dan 5. januara 1919. godine. Septembra meseca u partiju je ušao Adolf Hitler. Do kraja naredne godine, taj čovek je preuzeo kontrolu nad strankom i promenio joj ime u ono po kojem će postati najpoznatija.

Premda je Zebotendorf napustio "Društvo Tule" pre osnivanja stranke, koje nikada nije bio član, mnogi drugi pripadnici ovog udruženja postali su istaknuti nacisti. Među njima su Ditrih Ekart, Hans Frank, Rudolf Hes, Herman Gering, Hajnrih Himler, Alfred Rozenberg.

Himler je od svih njih bio najzainteresovaniji za germanski misticizam, a Rozenberg i Hes u nekoj meri; sam Adolf Hitler po svemu sudeći nikada nije bio član društva, a zna se da ga okultizam i ezotorija nisu zanimali. Tako je Karl Harer izbačen iz partije već 1920. godine, kada je Hitler pokušao da raskine sve veze stranke sa tim tajnim udruženjem koje je potom počelo da propada te bilo ugašeno 1925.

Nacistički skup u minhenskoj pivari 1923. godine. Foto: Wikimedia Commons/Bundesarchiv, Bild 146-1978-004-12A / Hoffmann, Heinrich / CC-BY-SA 3.0

Rudolf fon Zebotendorf se vratio u Nemačku 1933. godine nakon dolaska nacista na vlast. Objavio je knjigu pod naslovom "Pre Hitlerovog dolaska" u kojoj je naglasio da su pripadnici "Društva Tule" zaslužni za Hitlerov uspon i uspeh, što se naravno nacistima nije dopalo. Autor je uhapšen, a onda prognan u Tursku.

Hitler je ukinuo sva tajna udruženja, posebno nakon antimasonskih zakona 1935. godine, pa su institucionalizovani misticizam i okultizam ostali samo lična igračka rajhsfirera Himlera koji je od svog SS-a odlučio da napravi viteški red po sličnim principima.

Da se vratimo na drugu epizodu "Senki nad Balkanom". Radnja se odigrava 1928. godine, kada "Društvo Tule" nije zvanično postojalo, ali je germanski misticizam i dalje bio izuzetno jak. Formalnih i neformalnih grupa bilo je diljem Nemačke i Austrije, te čitave Srednje Evrope. Zašto onda ne i u prestonici Kraljevine Jugoslavije.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Mile

    30. oktobar 2017 | 13:54

    Ako vam serija zagolica mastu onda mnogo vise citajte knjige I tekstove da bi nesto naucili. Citajte I ono sto vam prija I ono sto vam ne prija. Tako cete doci do kakve takve istine.

  • Sloba

    30. oktobar 2017 | 13:04

    To koplje koje je pronasao inspektor Tane je po meni "Koplje sudbine" tj Longinovo koplje.Rimski centurion je tim kopljem probo na krstu Isusa pa otuda i taj naziv.Navodno je koplje dospelo u ruke Hitlera koji je neslavno prosao a onda je zavrsilo u rukama Staljina koji je takodje neslavno prosao.

  • DAVOR

    30. oktobar 2017 | 12:13

    Odlicno je sto pokusavate edukativno da uvedete gledaoce u seriju inace vrlo zahtevnu za razumevanje ljudi i dogadjaja i koja od publike trazi pristojnu istorijsku obrazovanost. Zato mislim da u nekom sledecem tekstu treba da se posvetite liku Mustafe Golubica koji po svemu sudeci postaje vazan lik u radnji ove serije.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA