KAKO SE IZBORITI S PREOPTEREĆENJEM NA POSLU? Ovih 5 korisnih saveta će vam pomoći u tome

Organizacija radnih zadataka zavisi samo od vas i načina kako razmišljate u kriznim situacijama. Razvijajte veštine lične organizacije, jer će vam biti potrebne, kako u životu, tako i u poslovnoj budućnosti

Pravilno upravljanje velikim obimom posla je bitan deo života pojedinca u radnoj sredini, a kako svaka firma želi da maksimalno iskoristi potencijale zaposlenih, oni se često bore s prevelikim obimom posla.

Kako izgleda preopterećenje poslom?

Radno preopterećenje nastaje u situacijama kada imamo premalo vremena, a previše posla, što nas primorava da radimo i van regularnog radnog vremena. Ovo izaziva stres i veliki pritisak, s obzirom na činjenicu da je vreme oporavka između radnih dana smanjeno.

Kako se suočiti s radnim preopterećenjem?

Pre svega, važno je da uočimo razlog zašto smo suočeni s velikim obimom posla i – ako je moguće – da otklonimo uzroke.

Radno preopterećenje nije obavezno izazvano povećanjem obima posla, već može biti rezultat različitih grešaka koje su napravili saradnici ili kolege.

Zato je važno da sebi postavite pitanje da li upravljate radnim vremenom efikasnije i da li postižete veću produktivnost.

Međutim, ako dođete do zaključka da vi i vaše kolege niste odgovorni za preveliki obim posla, ovo su tehnike koje će vam pomoći da se izborite s ovim problemom.

1. Napravite prioritete

Kad god ste suočeni s radnim preopterećenjem, važno je da sebi postavite prioritete i završite zadatke u zavisnosti od njihovog značaja i hitnosti. Davanje prioriteta vam pomaže da se usredsredite na visokoprioritetne zadatke i ostavite po strani one poslove koji nisu hitni, a traže vašu punu posvećenost. A takvih zadataka je zapravo najviše.

2. Kontrolišite emocije

Mnogi ljudi koji nisu navikli da rade pod pritiskom i preopterećenjem u situacijama kada su prezatrpani poslom počinju da paniče i zamišljaju najgori mogući ishod.

Veoma je važno da kontrolišete svoje emocije kad god se suočavate s ovakvim situacijama. One ne zahtevaju emotivne reakcije, već analitičnost i mirne odluke. Stres i strah će samo izazvati greške, što će vam onda još više povećati obim posla. Način na koji odgovarate na stres zavisi od načina razmišljanja i verovanja.

3. Prenesite poslove drugima

Mnogi zaposleni razumeju da je delegiranje posla samo pokušaj za izbegavanje odgovornosti, međutim u nekom trenutku u svojoj karijeri ćete morati da prenesete barem delove vaših zadataka saradnicima ili kolegama.

Pokušajte da prenesete posao koji je ograničen vremenski, ali relativno lak za rad i koji mogu da obavljaju nove kolege, kolege na obuci ili praksi. Takođe im možete preneti svakodnevne zadatke i tako pomoći sebi da se koncentrišete na zadatke čiji su ishodi najvažniji za vaše ciljeve.

4. Napravite akcioni plan

U situacijama s radnim preopterećenjem može biti korisno sastavljanje liste obaveza, a čak i akcioni plan može imati značajnu ulogu za lakši izlazak iz radnog haosa.

Razlika između liste obaveza i akcionog plana je u tome što vaša lista sadrži dnevne ciljeve i zadatke, koje svakodnevno dopunjavate. Akcioni planovi su korisni za ostvarenje glavnih ciljeva. Međutim, kod akcionih planova pogodnije je podeliti glavne ciljeve u manje ciljeve i zadatke, nego planiranje vremena na duže staze.

5. Eliminišite zadatke

Radno preopterećenje ne stvaraju samo veoma važni zadaci, već i oni manje važni, ili čak nepotrebni zadaci, te biste mogli da uštedite mnogo vremena ako ih eliminišete. Pokušajte da eliminišete što više zadataka koji nisu potrebni trenutno (ili uopšte) i ne doprinose ostvarenju aktuelnih ciljeva.

Organizacija radnih zadataka zavisi samo od vas i načina kako razmišljate u kriznim situacijama. Razvijajte veštine lične organizacije, jer će vam biti potrebne, kako u životu, tako i u poslovnoj budućnosti.

(Telegraf.rs)