Svet je stao zbog morskih pasa, traktorista i jedne bake sa lopatom: Najluđe situacije koje su rušile internet
Internet izgleda kao najmoćnija infrastruktura savremenog sveta, ali njegova najveća slabost nekad nisu hakeri i sajber napadi, već potpuno neočekivane i bizarne situacije iz stvarnog života. Od morskih predatora koji grizu kablove do komunalnih radova u dvorištu, istorija je puna trenutaka u kojima je globalna mreža padala zbog apsolutno neverovatnih uzroka.
Internet danas povezuje banke, avio saobraćaj, bolnice, škole i sve što radi u digitalnom svetu. Ipak, prošla decenija pokazala je da jedna greška ili fizičko oštećenje mogu da uspore ili potpuno isključe milione ljudi iz onlajn života. U najpoznatijem slučaju u Armeniji, ceo internet je pao kada je starija žena kopala kabl u potrazi za bakrom. U drugim epizodama, mrežu su ugasile životinje, ljudska greška i krah centralnih cloud servisa.
Padovi koji izgledaju kao teorije zavere, ali su se zaista dogodili
Jedan od najslikovitijih slučajeva dogodio se u Armeniji, gde je gotovo tri miliona ljudi ostalo bez interneta kada je baka sa lopatom presekała jedini međunarodni optički kabl. Policija ju je privela, ali je kasnije puštena zbog godina, dok je država ostala paralizovana. Ista situacija dogodila se i u Africi, gde je traktor prilikom radova prerezao kabl i ugasio mrežu u Zimbabveu.
Internet kablovi ispod okeana suočavaju se sa još neobičnijom pretnjom. Poznato je da morski psi i druge ribe povremeno grizu transatlantske kablove, što izaziva kvarove na međunarodnim vezama. Zbog toga kompanije koriste specijalne materijale za zaštitu kablova, ali napadi predatora i dalje predstavljaju realnu opasnost.
Pored fizičkih oštećenja, poslednje godine obeležili su kolapsi digitalne infrastrukture. Amazon Web Services i drugi cloud giganti pali su više puta zbog grešaka u softveru, što je automatski zaustavilo aplikacije, igre, bankarske servise, sisteme za plaćanje i poslovne platforme. U nekim slučajevima, čak su i bolnice i hitne službe privremeno obustavile rad zbog nedostupnosti podataka.
Jedan od najvećih globalnih padova dogodio se kada je pogrešno ažuriranje bezbednosnog softvera dovelo do toga da milioni računara prikažu plavi ekran i potpuno prestanu da rade. Letovi su otkazani, bolnice su odlagale operacije, a delovi javne uprave morali su da se vrate na ručni rad.
Internet je krhkiji nego što deluje
Najveći problem nije u tome što do pada dolazi, već u tome što je digitalna infrastruktura previše centralizovana. Veliki deo svetskog interneta zavisi od nekoliko tehnoloških kompanija koje upravljaju cloud servisima i mrežama. Jedan kvar može da izazove lančanu reakciju i ostavi milione korisnika bez osnovnih usluga.
Ovi incidenti otkrivaju da globalna mreža nije stabilna koliko se pretpostavlja. Dok god se digitalni promet oslanja na mali broj kompanija i fizički osetljive tačke, internet može da propadne zbog jedne greške, životinje ili rutinskog građevinskog rada.
(Telegraf.rs)