Prvi AI slučaj u Japanu: Čovek završio pod istragom zbog korišćenja tuđe AI slike za korice knjige
Čovek iz japanskog okruga Čiba optužen je za neovlašćeno korišćenje AI sadržaja, što je postao prvi sudski slučaj u Japanu u kom se veštački generisana slika tretira kao delo zaštićeno autorska prava. Prema navodima lokalnih medija, slučaj je izbio nakon što je dvadesetsedmogodišnji muškarac iskoristio tuđu AI slika kao korice komercijalne knjige, bez znanja i dozvole originalnog autora.
Originalni autor slike koristio je Stable Diffusion i da bi dobio finalni rezultat uneo je više od 20 hiljada detaljnih uputstava. Upravo ti parametri naterali su policiju da zaključi da je slika nastala kao rezultat jasnog kreativnog procesa, a ne nasumičnog generisanja. Zato je ceo predmet predat državnom tužiocu i tretira se kao potencijalni prekršaj protiv autorska prava.
Zašto je ovo veliki presedan za AI svet
Prema japanskom Zakonu o autorskim pravima, delo mora da predstavlja izraz misli ili osećanja autora. Kada je u pitanju AI slika, to otvara pitanje koliko čovek mora da učestvuje da bi njegov rad bio zaštićen. Stručnjaci ističu da se ovakvi slučajevi procenjuju pojedinačno i da je presudno koliko su uputstva detaljna, koliko je kreativnih odluka autor doneo i koliko konačan rezultat odražava njegovu originalnu nameru.
Ovaj slučaj posebno je privukao pažnju jer u Japanu raste zabrinutost oko privatnost i načina na koji se modeli AI treniraju na postojećim delima. Velike kuće kao što su Bandai Namco, Studio Ghibli i Square Enix već su tražile od OpenAI-ja da prestane da trenira modele na njihovim likovima bez dozvole. Situacija je dodatno eskalirala nakon pojave Sora 2 video-snimaka koji su podsećali na poznate japanske brendove, što je izazvalo buru reakcija u industriji.
Šta ovaj slučaj znači za budućnost AI sadržaja
Pravni eksperti smatraju da je ovo tek početak ozbiljnog redefinisanja načina na koji se AI sadržaj posmatra u zakonodavnom okviru. Ako sud zaključi da detaljna uputstva predstavljaju dovoljan stepen kreativnosti, mnoge AI slika kreacije mogle bi postati zaštićene kao i tradicionalna umetnička dela. To bi značajno promenilo odnose između autora, platformi i korisnika, posebno u trenucima dok svet već raspravlja o budućnosti regulacije AI tehnologija.
Bez pravnog presedana i sa rastućim pritiskom industrije, ovaj slučaj može obeležiti trenutak kada se granica između algoritma i autora prvi put jasno povlači. A to je nešto što će se osećati i van Japana, posebno u eri kada se digitalna kreativnost i privatnost sve češće sudaraju.
(Telegraf.rs)