Osvojila je zlato na OI, pa završila u Hitlerovim odajama: Ono što je dobila od Adolfa spasilo joj je život

M. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Schirner Sportfoto / AFP / Profimedia

Dok sportska javnost uživa trenutno gledajući Zimske olimpijske igre, a ljubitelji leda s nestrpljenjem iščekuju nove rekorde, istorija nas podseća na legende koje su ovaj spektakl učinile onim što on danas jeste. Ipak, priče sa pobedničkih postolja često kriju i svoju mračnu stranu.

Jedna od najintrigantnijih figura iz istorije ZOI je Norvežanka Sonja Heni – žena koja je bila prva prava svetska superzvezda, trostruka olimpijska šampionka i najplaćenija glumica Holivuda, ali čija je bliskost sa nacističkim vođom zauvek bacila senku na njenu blistavu karijeru.

Rođena 1912. godine, nije bila samo sportistkinja - ona je bila fenomen. Dok su druge klizačice nastupale u teškim, dugim suknjama, Sonja je uvela revoluciju: kratke kostime i bele klizaljke, kreirajući izgled sporta koji poznajemo i danas.

Sa tri uzastopna olimpijska zlata (1928, 1932, 1936) i deset titula svetske prvakinje, njena dominacija bila je apsolutna. Ipak, iza medalja krila se uznemirujuća veza sa jednim od najvećih zločinaca u istoriji.

Prekretnica u njenoj karijeri i reputaciji bile su Olimpijske igre 1936. godine u Garmiš-Partenkirhenu, održane pod senkom svastike. Sonja, plavokosa devojka "arijevskog" izgleda, savršeno se uklapala u nacističku propagandu.

Skandal je počeo u Berlinu, kada je tokom egzibicionog nastupa otklizala do Hitlerove lože i pozdravila ga uzdignutom rukom uz glasan povik: "Heil Hitler!". Norveška javnost je bila u šoku, ali se Sonja tu nije zaustavila. Nakon osvojenog zlata, prihvatila je poziv na ručak u Hitlerovoj rezidenciji, gde joj je on poklonio svoju fotografiju sa posvetom.

Kada je 1940. godine Nemačka okupirala Norvešku, imovina mnogih bogatih Norvežana bila je konfiskovana. Međutim, porodična kuća Sonje Heni u Oslu ostala je netaknuta. Razlog? Na klaviru je stajala Hitlerova potpisana fotografija. Smatra se da je upravo taj "poklon" poslužio kao tihi, ali moćni štit koji je sprečio nemačke vojnike da joj oduzmu bogatstvo.

Nakon sporta, Sonja se okrenula svojoj drugoj strasti - novcu i slavi. Otišla je u Ameriku i postala zvezda studija "20th Century Fox". U jednom trenutku bila je toliko popularna da je zarađivala više od tadašnjih idola poput Klarka Gejbla. Njen uspeh u SAD bio je ogroman, ali je u domovini postala simbol izdaje. Dok su se drugi sportisti priključivali pokretu otpora, Sonja je ćutala u sigurnosti Holivuda. Norvežani joj decenijama nisu oprostili pasivnost i oportunizam.

U kasnijim godinama, Sonja je pokušala da popravi svoje narušeno nasleđe. Sa suprugom, brodovlasnikom Nilsom Onstadom, osnovala je umetnički centar u blizini Osla i domovini poklonila ogromnu kolekciju moderne umetnosti.

Ipak, smrt ju je stigla prerano. Preminula je 1969. godine od leukemije, u 57. godini života, i to na najglamurozniji, a ujedno i najtužniji način - tokom leta iz Pariza za Oslo. Iako je ostala jedna od najvećih svih vremena, njeno ime će zauvek krasiti epitet "Hitlerove miljenice".

(Telegraf.rs)