Zagreb pokreće pitanje otete hrvatske imovine u Crnoj Gori: Potražuje se pola milijarde evra
Vanda Babić Galić, posebna savetnica ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, rekla je da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova pitanje otete hrvatske imovine u Crnoj Gori tretiraju "vrlo ozbiljno".
Hrvatska hitno traži rešenje za više od 50 porodica, čiji predstavnici kažu da im je oteto više od 90 odsto poseda i da je to pljačka blaga vrednog pola milijarde evra. U pitanju su odluke uglavnom iz vremena komunizma, navodi se, prenosi RTCG.
"Na sjedećim bilateralnim sastancima, nakon uvida u svu dokumentaciju, ministar Grlić Radman s crnogorskom stranom otvoriće konkretne razgovore i tražiće brzi povraćaj imovine i odgovarajuće pravne lekove. Ono što je sigurno jeste da Vlada Republike Hrvatske neće nemo posmatrati pljačku i kulturocid, nego će učiniti sve kako bi zaštitila prava autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori", rekla je za Jutarnji ministrova savetnica Babić Galić.
Kako je rekla, nedavno su upoznati s mukama 51 hrvatske porodice iz Tivta koje su pravosnažnom sudskom odlukom dobile povraćaj svoje imovine, ali u međuvremenu se na njihovu dedovinu uknjižila fantomska firma pa povraćaj i dalje nije ostvaren.
"Takvi slučajevi, kao i oni porodica Tripković i Dabinović, jasno pokazuju da se radi o diskriminaciji na nacionalnoj osnovi prema manjinskoj zajednici", izjavila je Babić Galić.
Kaže da je posebno šokira slučaj Mirjane Tripković-Pantar o tome kako je njenoj porodici bespravno oduzeto 90 odsto imovine, uz manipulacije u zemljišnim knjigama i upisivanje trećih osoba.
"Šta reći o sistemu vlasti koji se tako odnosi prema onima koji su nosioci više od 60 posto kulturne baštine Crne Gore? Slična je situacija vidljiva i na primeru palate Dabinović, poznate kao Kokotova kula, jedne od najlepših baroknih palata u Dobroti, teško oštećene u zemljotresu 1979. godine i nikad obnovljene", rekla je Babić Galić.
Kako je navela, novac namenjen njenoj obnovi, koliko je poznato, potrošen je u druge svrhe.
"A do danas obnova nije omogućena zbog opstrukcija koruptivnog sistema i nemogućnosti dobijanja dozvola. To je očigledni primer pritiska kroz pravosudni i administrativni sistem kojim obeshrabruju i teraju ljude s vlastitih ognjišta. Takav odnos prema imovini Hrvata u Boki kotorskoj ugrožava ne samo postojnost zajednice, nego i kulturnu baštinu svetske vrednosti. Dovoljno je spomenuti da UNESCO razmatra skidanje Boke kotorske s liste reprezentativne svetske baštine. Jer, bez Hrvata Boke u Crnoj Gori nema baroka, renesanse ni humanizma", naglašava savetnica Babić Galić.
(Telegraf.rs)