Milo Đukanović se oglasio nakon saslušanja: "Ovo je pokušaj obračuna sa mnom"

Vreme čitanja: oko 4 min.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Bivši crnogorski predsednik Milo Đukanović izjavio je nakon saslušanja pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, povodom afere "Telekom", da je reč o "karikaturalnom pokušaju oživljavanja jedne teme" koja je, kako tvrdi, već dobila odgovor Specijalnog državnog tužilaštva.

On je ocenio da se time nanosi šteta državi i narušava ustavna podela vlasti, prenose Vijesti.

"Ovo što se sada radi je karikaturalni pokušaj oživljavanja jedne teme koja je dobila svoj odgovor i stav državnog tužilaštva, odnosno Specijalnog državnog tužilaštva, na način koji proizvodi osmišljene štete, ruši Ustav i narušava ustavnu podelu vlasti u Crnoj Gori", rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da se pozivu suda odazvao kao odgovoran građanin, ističući da na taj način pokazuje odnos prema državnim institucijama.

"Odazvao sam se i ovog puta, iako imam snažan utisak da je reč o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Smatram da je to politički nastavak obračuna sa mnom i politikom koja je konstituisala i dugo vodila drugačiju, građansku Crnu Goru, zasnovanu na evropskim vrednostima", rekao je Đukanović.

Postupanje u ovom slučaju ocenio je kao neozbiljno i neodgovorno političko ponašanje, tvrdeći da izvršna vlast pokušava da preuzme nadležnosti tužilaštva i suda.

Kazao je da je tokom tri decenije bavljenja politikom nastojao da doprinese obnovi i razvoju Crne Gore kao građanske države, zasnovane na vladavini prava i evropskim standardima, dok je aktuelno postupanje, prema njegovoj oceni, suprotno tim principima.

"Ovo je pokušaj revizije svega onoga što je Crna Gora na tom planu do sada napravila", rekao je Đukanović.

Foto: Tanjug/Služba za informisanje predsednika Crne Gore

Podsetio je da je u avgustu 2025. godine, dan ili dva nakon što je Specijalno državno tužilaštvo obavestilo javnost da je odbacilo krivičnu prijavu iz 2019. godine, objavio autorski tekst u kojem je, kako tvrdi, objasnio sve okolnosti slučaja.

Kazao je da odbacivanje prijave zbog zastarelosti ne smatra uslugom koja mu je učinjena, navodeći da tužilaštvo nije iskoristilo mogućnost da od 2019. do 2025. godine ispita svaki detalj prijave i zauzme stav o tome da li je bilo kršenja zakona.

"Da je to urađeno, mi danas ne bismo bili ovde i ne biste imali ovu dilemu koju postavljamo“, kazao je Đukanović.

On je ustvrdio da je privatizacija Crnogorskog Telekoma sprovedena u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim demokratskim i pravnim standardima.

"Odgovorno vam tvrdim da je taj proces obavljen u potpunom saglasju sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i u potpunom saglasju sa vrlo zahtevnim međunarodnim demokratskim i pravnim standardima", rekao je on.

Đukanović je naveo da postoji obimna dokumentacija o sprovedenom postupku i pozvao novinare da je provere, ističući da bi se ona mogla nalaziti u arhivi Vlade Crne Gore ili Državnom arhivu na Cetinju.

Poručio je da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se utvrdi da je tokom privatizacije bilo kršenja zakona ili primanja mita.

"Ako tu bude pronađeno bilo šta što je nalik na kršenje zakona, kamoli na primanje mita, ja sam odmah spreman da bez suđenja preuzmem odgovornost na sebe, u interesu dokazivanja da ova država ima snage i da ima vladavinu prava, da se svako ko je odgovoran učini zaista i pravno odgovornim", kazao je Đukanović.

Dodao je da u dokumentaciji, prema njegovim rečima, nema ničega što bi potvrdilo navode o korupciji.

"Postoji samo jedno ogoljeno, ništavno, primitivno političko pitanje", ocenio je bivši predsednik.

Komentarišući navode iz američkog sudskog postupka iz 2011. godine, prema kojima je konsultantski ugovor bio sklopljen radi primanja mita od crnogorskih zvaničnika i članova porodice jednog visokog zvaničnika, Đukanović je ponovo pozvao novinare da se upoznaju sa dostupnom dokumentacijom.

Kazao je da je tokom intervjua domaćem mediju, povodom obeležavanja 20. godišnjice nezavisnosti, pokazao dokumentaciju Okružnog suda u Njujorku iz 2013. godine, koja se, prema njegovim rečima, odnosi na suđenje trojici visokih zvaničnika kompanije Maxis.

Đukanović je tvrdio da je taj sud tada saopštio da se američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC), kao nadležna institucija, ranije bavila prijavom o korupciji koja se odnosila na privatizaciju Telekoma u Severnoj Makedoniji, a ne u Crnoj Gori.

Prema njegovim rečima, tokom nastavka postupka pred tim sudom priča o korupciji u vezi sa slučajem Crne Gore potpuno je isključena.

"Pogledajte, nemojte da mi verujete na reč. Ovoga nema u takozvanim američkim papirima, bez obzira na to šta je ko pričao, i odavde i iz Amerike", kazao je Đukanović.

Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Ocenio je da se, nakon dugogodišnjih kampanja i pokušaja uticaja na promenu vlasti, na kraju svi suočavaju sa činjenicama.

"Ako dođete do saznanja da činjenice stoje drugačije, molim vas, obratite mi se da saslušam vašu kritiku zbog obmanjivanja", poručio je Đukanović.

Đukanović je danas saslušan u Višem sudu u Podgorici, pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem, povodom slučaja poznatog kao predmet "Telekom".

Sa njim je bila i njegova advokatica Svetlana Vujanović, bivša sutkinja Vrhovnog suda i nekadašnja prva dama Crne Gore.

Saslušanje se odnosilo na sumnje u korupciju tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine, odnosno na navode da je preko konsultantskih ugovora prikrivana isplata mita.

Saslušanje je predložila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja.

Krivično vanpretresno veće Višeg suda zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastarelost, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.

MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i Anu Đukanović i više drugih osoba, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije Telekoma.

(Telegraf.rs)