Sveti Trifun danas otkriva kakva nas godina čeka: Jedna stvar mora da se desi da bi sve bilo dobro

Posebno ga slave vinogradari, dok ga svojim zaštitnikom smatraju i gostioničari, ali i mnoge porodice kao svoju krsnu slavu

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik posvećen Svetom Trifunu velikomučeniku koji je stradao za hrišćansku veru. Sveti Trifun se smatra zaštitnikom mnogih zanata i onih koji iskreno vole i neguju hrišćansku ljubav. Prema hrišćanskom učenju, bračna ljubav je u ravni ljubavi prema Bogu.

Kult Svetog Trifuna je veoma razvijen u srpskim krajevima. Posebno ga slave vinogradari, dok ga svojim zaštitnikom smatraju i gostioničari.

Foto: Zoran Đurić

Na današnji dan vinogradari idu u vinograde, orezuju lozu i vinom zalivaju čokote, da bi time povratili vinogradu malaksalu snagu, posle dugog zimskog perioda.

Svetog Trifuna slave srpske porodice kao krsnu slavu i mole se njemu da zaštite polja od poplava, grada i raznih vremenskih nepogoda.

Veruje se da ako na Trifundan pada sneg ili kiša, biće kišna i rodna godina. Ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna. Veruje se, takođe, da posle ovog dana zima polako počinje da popušta - to Sveti Trifun na svoj praznik pobode u zemlju ugarak i sneg počne da se topi.

Sa ovim danom stiže proleće, da se budi priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi, ljubav.

Vinogradari kažu da "valja" da se na današnji praznik poreže barem jedan čokot vinove loze i zalije vinom - da godina bude rodna, a od jeseni vino slatko. Zbog ovog običaja, u istočnoj Srbiji Svetog Trifuna zovu i Orezač ili Zarizoj.

Običaj da se 14. februara slavi praznik zaljubljenih potiče iz vremena antičke Grčke i Rima, kada su slavljena božanstva plodnosti i zaštitnici svetosti braka.

Na Dan zaljubljenih, (Valentinovo), običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u pravoslavnim domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve.

(Telegraf.rs)