Dr Jelica Bjekić Macut za Telegraf: Iz godine u godinu imamo porast broja mladih ljudi koji dobijaju dijabetes

A. G.
Vreme čitanja: oko 4 min.
Foto: Vladimir Žujko/Pixel-Shot, Pixel-shot / Alamy / Profimedia

Dijabetes je generalno globalni problem, sad možemo čak reći da imamo pandemiju, ne u Srbiji, nego generalno u svetu. Naravno i Srbija prati svet, tako da mi iz godine u godinu imamo značajan porast mladih ljudi koji dobijaju šećernu bolest i sada više imamo porast u tipu 2.  Način života, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, mnogo se živi brzo, ne vodi se računa o ishrani, o fizičkoj aktivnosti i o svemu tome, kaže endokrinolog doc.dr Jelica Bjekić Macut u razgovoru za Telegraf.rs.

Kako objašnjava, u zdravstvenim izazovima koji utiču na plodnost, ona je iznela ključne uvide u vezi sa dijabetesom, gojaznošću i hormonskim disbalansom, naglašavajući da se globalni trendovi negativno odražavaju i na mlade u Srbiji.

Bjekić Macut je potvrdila da se dijabetes više ne može smatrati samo epidemijom, već globalnom pandemijom, sa značajnim porastom broja obolelih, naročito kod tipa 2 dijabetesa među mladima.

Najkritičnija grupa za razvoj dijabetesa tipa 2 su adolescenti od 10 do 20 godina, što je prepoznala i Internacionalna organizacija za dijabetes (IDF) koja sprovodi globalna ispitivanja.

- Nepravilne navike u načinu života dovode do toga da naša deca kreću da dobijaju na telesnoj težini, a dobijanje na telesnoj težini zaista može da vodi ka dijabetesu - upozorava Bjekić Macut.

Ipak ona ističe da su ovi mladi ljudi daleko svesniji važnosti zdrave ishrane i aktivnog života, te da su spremniji da zaista poslušaju savete lekara i da to primene u svakodnevnom životu.

- Naši mladi ljudi postaju sve obrazovaniji i pametniji, ova naša deca su sve pametnija, i negde ipak oni se raspituju o svom zdravlju, o svojoj budućnosti i trude se da razmisle makar o onome što i mi kažemo. Sada nekako mlađe generacije, kažem, dosta i čitaju, dosta su i edukovane, tako da one prate trendove i shvataju. Naravno, ne svi, ne prihvate svi to, ali jedan dobar deo dece, mladih ljudi ipak čuje ono što mi kažemo, da bi trebali da žive pravilno, da se pravilno hrane - objašnjava endokrinolog za Telegraf.rs.

Foto: Vladimir Zujko

Ona ističe da je ključno pratiti zdravlje i gojaznost dece i da bi roditelji na prvi znak problema morali da odvedu dete kod pedijatra i da prilagode ishranu svojoj deci.

Kako ističe doktorka Bjekić Macut gojaznost može dovesti i do rizinih trudnoća i do problema u začeću.

- Ono što јe bitno, da znaјu mlade žene da јe goјaznost јedan veliki veliki rizik za trudnoću i da takve žene koјe su goјazne, da one teže imaјu smanjeni infertilitet i teže ostaјu trudne - objasnila je.

Hormoni i trudnoća

Kada je reč o plodnosti, dr Bjekić Macut ističe da su hormoni koje luče jajnici i hipofiza od ključne važnosti.

- Hormoni su jako bitni i jako je bitno na vreme da parovi koji žele decu, ako za godinu dana ne mogu da se ostvare kao roditelji, da se obrate endokrinologu, da se vidi da li postoji tu neki problem zašto ta žena ne može ostati u drugom stanju ili zašto spermogram njenog partnera nije u redu - objasnila je.

Upozorila je i na realnost ženskog reproduktivnog sata, koji se nije produžio uprkos promenama u načinu života i težnji ka karijeri.

"Reproduktivni period žene se nije produžio, ipak je bolje da rađaju kad su mlađe, da ne čekaju kasne tridesete da rađaju...  Taj fiziološki sat se nije promenio i to moraju da znaju... Da je zaista kasnije teže da posle 35. ostanu u drugom stanju. Kasne 20-te, naјbilo bi bilo bolje od 25-e do 30-e, to bi bilo zaista neko vreme. Kasniјe, iz godine u godinu, šanse opadaju, objasnila je doktorka.

Foto: Vladimir Zujko

Sindrom policističnih jajnika

Dr Bjekić Macut je izdvojila sindrom policističnih jajnika (PCOS) kao najčešći hormonski problem koji utiče na plodnost mladih žena.

- Jedan od problema koji je karakterističan je sindrom policističnih jajnika koji se javlja već kod mladih devojaka od 15. do 16, 17. godine. Manifestuje se najčešće neregularnim ciklusima, nekada pojava akni na licu, pojačana maljavost, i one same, te već mlade devojke, vide da nešto nije u redu. Neke nemaju ciklus po par meseci, a ima i onih koje imaju češće cikluse, dva puta mesečno, tako da one same već po svojim simptomima shvate da nešto nije u redu. One se nekad javljaju prvom ginekologu, ali bi trebalo da se apsolutno i paralelno obrate endokrinologu, da ih on posavetuje, da se, to je vrlo jednostavno, to su ispitivanja koja se rade, da se uradi taj hormonski status, da se vidi stanje - objasnila je doktorka za Telegraf.rs.

Savetuje se da devojke sa ovim simptomima, bez obzira na posetu ginekologu, obavezno potraže savet i endokrinologa. Navela je i da redovan ciklus ne isključuje u potpunosti hormonski disbalans, ukoliko su prisutni drugi simptomi, te da je svako potrebno da devojke redonvno proveravaju svoje zdravlje.

- I muškarci imaju probleme i kod njih može da bude gojaznost, recimo, razlog lošeg broja spermatozoida, uzimanje dosta alkohola, pušenje, ti nezdravi načini života, zaista mogu i kod njih da se odraze na spermogram - zaključila je dr Jelica Bjekić Macut.

(Telegraf.rs)