Ove žene čuvaju srpsku tradiciju od zaborava: Čačanke ne odustaju od pustovanja vune, od njih mnogi uče
Pustovanje vune je jedan od starih zanata koji zaslužuje da se sačuva od zaborava i da se prenese na mlađe generacije. Mira Minović iz Katrge, jedna od onih koja je inicirala okupljanje žena i vraćanje starih zanata na velika vrata, među kojima posebno mesto zauzima upravo pustovanje vune.
"Vuna je materijal koji nas vraća u detinjstvo i toplinu doma, kada smo mnogi od nas odrastali u ljubavi, a vuna bila na prvom mestu" rekla je ona.
Žene iz brojnih udruženja čačanskog kraja trude se da na radionicama ožive razne stare zanate. Pored onih koje već poznaju ovu veštinu, mnoge uče mlađe generacije koje se do sada nisu ni susrele sa vunom, niti sa samim zanatom.
"Žene čačanskog kraja, okupljene kroz razna udruženja, zaista su zainteresovane da nauče nešto o tradicionalnoj metodi obrade vune, odnosno pustovanju. Od vune se dobija filc, materijal koji je vrlo izdržljiv i ne zahteva fizički napor kao neki drugi stari poslovi, već više strpljenja, ali zato donosi i mnogo uživanja" objasnila je Jelena Milićević, etnolog.
Sanja Urošević iz Centra za negovanje tradicije istakla je važnost ovakvih radionica.
- Trudimo se da na velika vrata vratimo stare zanate, jer su oni vredni poštovanja, poznavanja, pa i rada. U eri novih tehnologija i interneta sve manje se sećamo naše tradicije i naših korena, a vuna je sastavni deo srpskog nasleđa. Danas je sve više garderobe od vune na modnim pistama, a vuna se koristi i kao detalj u savremenom dizajnu, pojasnila je ona.
Pustovanje vune je izuzetno stara tehnika, poznata još iz praistorije, kada ljudi nisu imali iglu niti način da predu vunu.
"Vuna se spajala tako što sama u sebi ima sitne krljušti koje se trenjem ili pod uticajem tople vode povezuju i stvaraju materijal. Pustovanjem vune može se napraviti veliki broj predmeta. Iako je ova tehnika veoma stara, poslednjih godina ponovo oživljava. Danas, kada žene sve manje imaju vremena za ručni rad, ovo je način da se vrati jedna zaboravljena veština i da se iskoristi vuna koja, nažalost, sve češće biva bačena. Pustovanje je i ekološka tehnika, jer umesto veštačkih materijala koristimo ono što nam priroda daje, vunu, koja je dobra za zdravlje, prirodan izolator i leti i zimi, a imamo je u izobilju", naglasila je Ivana Ćirjaković iz Narodnog muzeja u Čačku.
Ove žene, čuvajući i obnavljajući veštinu pustovanja vune, pored toga što rade na očuvanju zanata, one se trude da čuvaju uspomene, identitet i toplinu koja je nekada krasila naše domove. Ovo je način podsećanja da su koreni i tradicija temelj na kojem se gradi svaka budućnost, a snaga srpskih žena upravo u tome što znaju da sačuvaju ono najvrednije, vezu sa prošlošću i da dar prirode pretvore u umetnost budućeg života.
(Telegraf.rs)