Šuga se pojavila u školama: Doktori upozoravaju roditelje na simptome i grešku koju nikako ne smeju praviti
Nakon Prijepolja, pojava šuge među učenicima registrovana je i u užičkim školama, a zaposleni u Domu zdravlja odmah su o tome obavestili Zavod za zaštitu javnog zdravlja.
"Obavešteni smo od strane Doma zdravlja Užice o povećanom broju obolelih od šuge među učenicima u osnovnim i srednjim školama na području Grada Užica. Potvrđena je šuga kod dvoje dece školskog uzrasta koja pohađaju srednju školu u Užicu i u toku je epidemiološko istraživanje. Inače, šuga je bila dijagnostikovana u prvoj polovini godine u svim školama u gradu", izjavila je načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Zavodu za zaštitu javnog zdravlja Užice, dr Aleksandra Andrić.
Ona je dodala da se šuga, prema Pravilniku o prijavljivanju zaraznih bolesti, ne prijavljuje Zavodu pojedinačnom prijavom, već se prijavljuje isključivo epidemija u kolektivu kako bi se sprovele mere za sprečavanje širenja.
"Mi smo odmah uputili Školskoj upravi uputstva da proslede školama kako da se sprovedu mere", istakla je dr Andrić.
Školska uprava je potom informisala obrazovne ustanove o pojavi oboljenja među decom, a škole su apelovale na roditelje da prate zdravstveno stanje svojih mališana i da, ukoliko primete simptome koji bi mogli ukazivati na ovu zaraznu bolest, odmah potraže savet lekara.
Šta je šuga i kako se leči?
Ova zarazna bolest prepoznaje se po crvenoj, upaljenoj i hrapavoj koži, uzrokovanoj mikroskopskim grinjama koje se zavlače ispod površine kože bušeći sitne kanale. Često se pogrešno dijagnostikuje ili ne prepozna dok se dovoljno ne razvije, pa nosioci nesvesno šire infekciju. Dodatni rizik predstavlja i činjenica da se šuga može preneti i u fazi kada oboleli još uvek nema izražene simptome. Iako se generalno smatra blagim stanjem koje nije opasno po život, bolest nikada ne prolazi sama od sebe i zahteva obavezno medicinsko lečenje kremama ili losionima.
Pedijatar dr Saša Milićević istakao je ranije u razgovoru za Telegraf.rs da ova parazitarna bolest nikada nije iskorenjena i objašnjava mehanizam njenog prenošenja.
"Nažalost, šuge ima. Kažu da u svakom momentu oko 200 miliona ljudi u svetu ima šugu u sklopu različitih porodičnih infekcija. Šuga je jako zarazna bolest parazitarnog porekla, izaziva je parazit koji se zove Sarcoptes scabiei. To je parazitarna bolest koja toliko zna da pravi probleme da je to čudo jedno. Inače, najviše je ima tamo gde ima dosta kolektiva, svuda gde su ljudi u nekom bliskom"kontaktu. To je vrlo zarazna bolest koja se prenosi direktnim kontaktom, ali taj kontakt mora da bude ipak duži. Nije to baš onako kako se deca igraju "šuge" pa te samo dotakne. Taj kontakt treba da traje između 5 i 15 minuta, što ipak zahteva malo duže vreme. Šuga ne može da se prenese običnim rukovanjem ili, recimo, hvatanjem šipki u autobusu", objašnjava dr Milićević.
Osim među decom u kolektivima, oboljenje se najčešće širi među partnerima i članovima porodice, ali se zaraza može preneti i indirektnim putem.
"Može da se prenese i preko odeće, posteljine ili jastuka. Ako neko ko ima šugarac u sebi duže vreme nosi neku odeću, on može da pređe na nju, a onda sledeća osoba koja to obuče može da se zarazi. Ali, ponavljam, uvek mora da bude malo duži kontakt da bi bila prenosiva", upozorava pedijatar, podsećajući da su u Srbiji ranije beleženi i slučajevi prenosa preko garderobe u buticima.
Na koži se tada javljaju nesnosan svrab i crvenilo, naročito tokom noći i prilikom boravka u zagrejanim prostorijama. Iako je ranije bila stigmatizovana i vezivana isključivo za loše higijenske uslove, dr Milićević naglašava da šuga pogađa ljude svih uzrasta, socijalnih slojeva i nivoa higijene.
"Danas postoje različite masti i gelovi protiv šuge koji su jako efikasni, ali je zapravo najveći problem taj što bi trebalo svi članovi porodice da se mažu i leče istovremeno, bez obzira na to da li imaju simptome ili ne. Takođe, odeća i posteljina koju je koristila osoba koja ima šugu mora dobro da se iskuva i opere kako se infekcija ne bi dalje prenosila", napominje dr Milićević.
On je takođe upozorio roditelje da nikada ne pribegavaju improvizovanim tretmanima i preparatima na svoju ruku, ukazujući na stravičan primer iz prakse kada je neprovereno sredstvo protiv vaški imalo fatalan ishod:
"Ta sredstva moraju da se koriste kritički jer mogu da budu jako opasna. Sećam se slučaja kada je jedan deka koristio neko sredstvo protiv vaški na svoje dve unuke. Namazao im je kosu nečim, mislim da je bio parafin ili neko slično sredstvo, i stavio im one kape za tuširanje preko glave. Tokom noći to se spustilo deci na lice i ta deca su, nažalost, umrla. To je jedna pretužna priča, ali poenta je da ti preparati smeju da se koriste samo onda kada ih lekar propiše i u tačno određenoj dozi. Kao i bilo koji drugi lek, i ovi preparati mogu imati štetne efekte i nikako ne smeju da se koriste bez ikakve kontrole", upozorava lekar.
(Telegraf.rs)