HAOS U ŠPANIJI NE JENJAVA: Preduzete posebne mere, policija poziva na neutralnost, svi se pitaju šta dalje! (FOTO) (VIDEO)

Pudždemon i 12 članova katalonske vlade neće više dobijati platu i mogli bi biti i optuženi za uzurpiranje funkcije ako odbiju da poslušaju ove odluke

Španija je preuzela direktnu kontrolu nad Katalonijom i smenila regionalnu separatističku vladu, a te specijalne mere objavljene su noćas u onlajn verziji španskog službenog glasnika. Ovaj potez usledio je nakon što je u petak katalonski parlament izglasao deklaraciju o nezavisnosti, prenosi AP.

Parlament Katalonije proglasio nezavisnost, Španija odmah aktivirala "nuklearnu opciju"! (FOTO) (VIDEO)

Španski premijer Marijano Rahoj, koji je sada preuzeo ovlašćenja katalonskog predsednika Karlesa Pudždemona, raspustio je regionalni parlament i raspisao nove izbore za 21. decembar.

Pudždemon i 12 članova katalonske vlade neće više dobijati platu i mogli bi biti i optuženi za uzurpiranje funkcije ako odbiju da poslušaju ove odluke.

Od katalonskih zvaničnika za sada nema reakcije, oglasio se saopštenjem samo šef katalonske policije koji je takođe smenjen a koji je rekao da će se povinovati toj odluci.

MADRID SMENIO ŠEFA KATALONSKE POLICIJE

Vlada u Madridu razrešila je danas dužnosti šefa katalonske regionalne policije "Mosos d''Eskuadra" Žozepa Ljuisa Trapera, dan nakon uvođenja direktne kontrole nad regionom zbog želje da se odvoje od Španije.

Kako prenosi AFP, smenjivanje Trapera, najviše rangiranog policajca u Kataloniji, objavljeno je u službenom listu španske vlade.

Katalonska policija pozvala je danas svoje pripadnike da se ponašaju "neutralno" i da ne zauzimaju strane u sporu između Madrida i Barselone, navodi se u internoj poruci u koju je agencija Rojters imala uvid.

"VREME JE DA EU PONUDI NEŠTO VIŠE OD TOPLIH REČI"

Nakon što je Katalonija proglasila nezavisnost, a vlada u Madridu pokrenila član 155 ustava Španije, takozvanu "nuklearnu opciju", vreme je da EU ponudi više od toplih reči, ocenjuje novinar Dojče Velea Gabriel Gonzales.

- Dva voza u Španiji jure jedan prema drugom i kao da niko ne može da ih zaustavi. Tu sliku o tvrdoglavosti i nepopustljivosti, kako Madrida, tako i Barselone tokom ove krize, mediji su prethodnih sedmica širili do iznemoglosti. Sada su se vozovi sudarili punom brzinom. Katalonija je proglasila nezavisnost, a španski Senat je odobrio ozloglašeni paragraf 155, koji predviđa razvlašćenje katalonske vlade i ukidanje autonomije - piše Gonzales.

Kako kaže, to je bez sumnje istorijski dan u istoriji Španije, odnosno "dan koji označava jedan duboki rez".

U istoriji tog regiona četiri puta je bilo proglašavano nešto poput "Katalonske Republike" ili "Katalonske države" - prvi put u 17. veku za vreme seljačkog ustanka, pa onda za vreme prve španske republike 1873. godine, i zatim dva puta u vreme druge španske republike, uoči španskog građanskog rata, 1931. i 1934. godine.

U svim tim slučajevima nije se radilo u proglašenju potpune nezavisnosti, već o proglašenju samostalne katalonske države unutar federalno zamišljene Španije. Većina tih katalonskih "nezavisnosti" nije trajala duže od nekoliko dana.

Zbog toga je još više začuđujuće ovo "prvo pravo proglašenje nezavisnosti Katalonaca" i zašto se dešava baš 2017. godine, u okviru jedne demokratske, pravne države, koja garantuje široka autonomna prava i koja Kataloncima osigurava - unutar Evropske unije - mir i blagostanje.

Gonzales navodi da je, da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno najpre baciti pogled na Španiju, ali ne i samo na nju.

- Način na koji vladajuća konzervativna stranka u Madridu, koju predvodi Marijano Rahoj, bez imalo smisla za empatiju i osetljivost diplomatije, pokušava da zaustavi tu jedinstvenu krizu u Španiji, svedoči o zastrašujućem nedostatku mašte - navodi DW.

Kada se traže uzroci problema i odgovorni, mora da se pogleda i Barselona, gde je katalonski političar Luis Rabel, osvrćući se nedavno na referendum u Škotskoj, upozorio da postoji strah da se može zaspati "sa snom o Škotskoj, a onda se probuditi u Severnoj Irskoj".

- Uspavanim političarima EU bi trebalo da postane jasno da se ovde više ne radi o isključivo španskom problemu. Nova vrsta ''španske groznice'' u formi jednostrano proglašene nezavisnosti, mogla bi da utiče i na druge zemlje EU.

EU ne može stalno da okreće glavu, kao u slučaju Škotske i sada Katalonije. Konačno bi morala da otvori ''kutiju za prvu pomoć'' i da konstruktivno doprinese rešavanju problema, kada je, kao u slučaju Španije, centralna vlada potpuno preopterećena - ocenjuje DW.

ŠTA DALJE U KATALONIJI?

"Tvrda struja" u Španiji zahteva stroge kazne za separatiste, međutim očekivana prekomerna reakcija Madrida mogla bi da otuđi neopredeljene, navodi se u analizi britanskog "Gardijana".

Kako se navodi, katalonski parlament je, "mašući deklaracijom o nezavisnosti kao crvenom maramom pred bikom", izazvao španskog premijera Marijana Rahoja da uradi najgore, međutim španski premijer, naoružan pravnim sredstvima, ipak mora pažljivo da postupa ili rizikuje da dođe do katastrofe - šta sledi moglo bi da slomi Rahojevu vladu, ali i Španiju.

Pristalice ''tvrde struje", među kojima su i članovi Rahojeve Narodne partije, sada će tražiti brzo okončanje katalonske krize koja je duboko pogodila celu zemlju od spornog referenduma održanog početkom meseca.

Unionisti u ovome vide šansu i opravdanje za "uništavanje" svih katalonskih lidera.

Kazne za pobunu unutar španskog ustava su oštre, a vlada Marijana Rahoja je već pokazala da je spremna da to oružje upotrebi zatvarajući dvojicu katalonskih lidera.

Osim toga, moglo bi da usledi i još hapšenja među 70 katalonskih poslanika koji su glasali za nezavisnost Katalonije, iako im to što je glasanje bilo anonimno pruža zaštitu.

Identiteti članova Pudždemonove koalicije i njihovi partneri iz CUP stranke su već poznati.

"Da li će oni poći tiho ukoliko dođu po njih? Malo verovatno. A da li će se Rahoj, sada kada ih je sve smenio, odlučiti na taj potez? Ima pravne mogućnosti za to, ali bi to politički predstavljalo tačku sa koje nema povratka", piše "Gardijan".

Navodi se da bi dodatna hapšenja značila više protesta zbog "političkih zatvorenika", i u Španiji i u inostranstvu, a pozivi za građansku neposlušnost u Madridu brzo su se čuli nakon glasanja Senata da nametnu direktnu vladavinu.

Ukoliko želi da sve brzo bude gotovo, Rahoj bi mogao da donese dodatne oštre mere, uključujući slanje bezbednosnih snaga koja bi zamenila lokalnu policiju, a ukoliko dođe do nemira u Barseloni ili u drugim katalonskim gradovima mogao bi da bude nametnut policijski čas kada bi glavne zgrade regionalne vlade i medija koji su za nezavisnost bili zauzeti, navodi se u tekstu Gardijana.

Međutim, veruje se da će Rahoja oprezni savetnici savetovati na "manje dramatičan odgovor", jer bi svaka preterana reakcija Madrida mogla potpuno da zapali situaciju, poveća međunarodne kritike i one Katalonce koji su politički neodlučeni gurne ka ideji nezavisnosti.

U tekstu se navodi i da je neobavezujući referendum održan 2014. godine, kao i istraživanja javnog mnjenja nakon toga, pokazali da je većina Katalonaca protiv toga da se odmah dođe do nezavisnosti, ali da im je u isto vreme veoma stalo do njihove autonomije.

Kako će vlada u Madridu iskoristiti vanredna ovlašćenja pažljivo će se pratiti u Baskiji i Galisiji, zaključuje Gardijan.

(Telegraf.rs/Tanjug)