Ovo je novo "tajno" društvo čiji članovi vode SAD: Zauzimaju bitne funkcije, ime dobili po poznatom političaru

M. M.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto: Shutterstock

Ukoliko želite da znate ko danas vodi američki Stejt department korisno je da pogledate sajt relativno nove, konzervativno orijentisane organizacije Ben Frenklin Feloušip.

Među članovima su zamenik državnog sekretara Krisa Landaua, visoki zvaničnici na konzularnim poslovima, nekoliko podsekretara, sadašnji i bivši članovi spoljnih službi, kao i stručnjaci za međunarodne poslove.

Iako svi oni važe za nestranačke ličnosti, jasno je da su njihovi stavovi bliski desnom centru jer naglašavaju značaj bezbednosti granica, protive se tipičnim praksama raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) i zalažu se za pažljivo korišćenje američkih resursa u inostranstvu.

Novinari Politica su vodili nekoliko razgovora s osnivačima zajednice i svi oni udruženje vide kao "utočište za sve one koji veruju da su marginalizovani u američkoj diplomatiji.

"To je mreža ljudi koji nisu progresivni i koji su se osećali kao da nisu imali forum, kao onaj koji su imali drugi u stejt departmentu", rekao je Metju Bojs, bivši službenik spoljnih poslova.

Međutim, mnoge karijerne američke diplomate sumnjičavo gledaju na ovu organizaciju. Oni smatraju da bi ta organizacija mogla da politizuje stranu službu koja bi trebalo da bude nestranačka.

Neki se brinu da je članstvo u organizaciji nezvanični uslov za napredovanje u karijeri pod predsednikom Donaldom Trampom i da će njena poruka protiv DEI-a naštetiti ženama i manjinama u Stejt departmentu kojim istorijski dominiraju beli muškarci. Neki takođe dovode u pitanje kvalifikacije članova koji su dobili vrhunske zadatke.

"Zajednica izgleda kao tanko prikriveni spisak lojalista MAGA-e, prijavite se i bićete jedan od dobrih", rekao je jedan službenik Stejt departmenta koji je želeo da ostane anoniman.

Teško da je to jedina grupa koja se bavi pitanjima nacionalne bezbednosti širom političkog spektra - od levičarskog Trumanovog projekta nacionalne bezbednosti do desničarskog Hadson instituta. Sloboda udruživanja je i dalje prisutna, čak i za diplomate od kojih se, bez obzira na njihove lične stavove, očekuje da sprovode politiku ko god da je predsednik.

Ali ubrzo su novinari Politica zaključili da se ta organizacija razlikuje po svom snažnom fokusu na reformisanje samog Stejt departmenta. Namera joj je, kako kažu, da u odeljenje dovede ljude sa veoma specifičnim stavovima, pristup koji bi mogao uticati na spoljnu politiku SAD decenijama u budućnosti.

Međutim, nakon 2. maja niko više nije mogao da ignoriše ovu grupu. Tog dana je Stejt department održao proslavu Dana spoljnih poslova. Događaj se odvijao usred zabrinutosti zbog plana reorganizacije koji ugrožava mnoga radna mesta, kao i zbog Trampovog gašenja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). nekoliko ključnih govornika na proslavi bili su i članovi organizacije Ben Frenklin Feloušip.

Tada su stvari postale neprijatne...

Među govornicima je bio Lu Olovski, vršilac dužnosti šefa za ljudske resurse, koji je u svom govoru hvalio organizaciju. Njegovo imenovanje na funkciju ismevale su diplomate koje tvrde da je previše mlad i da nije kvalifikovan za tu poziciju.

Tu je bio Filip Linderman, penzionisani diplomata i jedan od osnivača pomenute organizacije. On je dobitnik glavne nagrade na događaju, a u svom govoru je rekao da priznanje prima u ime zaposlenih u spoljnim službama koji su namerno izostavljeni za unapređivanje i raspoređivanje u inostranstvu zbog ekstremne politike DEI-a.

Nakon toga neki ljudi u publici su ustali i otišli. Mnogi su osudili njegov govor rekavši da ukazuje da žene i manjine koje su dobile pozicije to nisu zaslužile.

Šta pokreće organizaciju?

U intervjuima sa članovima organizacije novinari su pokušali da shvate šta pokreće ovu organizaciju i koliko moći zaista imaju. Odgovor je, kako tvrde, vrlo nejasan.

Osnivači Zajednice insistiraju da ne pokušavaju da ubace stranačku politiku u američku diplomatiju i da je poslednje što žele da stvore desničarsku "duboku državu" unutar vlade.

"Čvrsto verujemo u ustavni poredak, koji je da federalna birokratija radi za predsednika i da nema politički interes, legitiman politički interes, izvan onoga što predsednik želi da uradi", rekao je osnivač društva Bojs Linderman.

Međutim, lideri organizacije tvrde da su konzervativni stavovi jedva zastupljeni u spoljnoj službi, što potkopava političke debate. Dakle, dok sumnjičave diplomate brinu da će ta grupa iskriviti političke debate ka jednoj ideologiji, lideri Zajednice kažu da su debate već nezdravo iskrivljene ka drugoj.

Linderman kaže da je pre mnogo godina razmišljao o osnivanju mreže konzervativnih diplomata.

Na državnim univerzitetima odavno postoje različite vrste udruženja zaposlenih. To su uglavnom grupe osnovane po nekom afinitetu koji povezuju ljude različite verske, etničke i druge pripadnosti, kao i vojne veterane. Mnogi iz desnice su takve grupe videli kao naosioce progresivnih ideja. Sadašnja Trampova administracija je efikasno raspustila mnoge takve grupe uz obrazloženje da promovišu rodnu i rasnu ideologiju.

Iz raznih, često logističkih razloga, trojica diplomata su odlučila da osnuju tu neprofitnu organizaciju van Stejt departmenta. Linderman kaže da je bio posebno motivisan da osnuje zajednicu, koja je s radom počela prošle godine, tokom mandata bivšeg predsednika Džoa Bajdena.

On kaže da je Bajdenova administracija radikalizovala Stejt department ulevo, posebno kada je u pitanju promocija politike DEI.

Ali ovo su rani dani, i grupa preduzima akcije osmišljene da poseju dugoročni konzervativni uticaj u diplomatskim redovima. Čak i ako stvaranje konzervativne "duboke države2 nije formalni cilj osnivača, budući demokratski predsednik bi mogao da pronađe stranu službu koja je daleko manje sklona njihovim ciljevima.

Osnivači su rekli da je bilo individualnih razgovora između visokih državnih zvaničnika i pojedinaca iz njihove grupe na različitim mestima, ali su to opisali kao tipično umrežavanje u Vašingtonu. A članovi poput Landaua i Olovskog, na primer, verovatno će imati značajan uticaj na zapošljavanje s obzirom na svoje zvanične pozicije u Državnom univerzitetu.

Hankinson, koji je takođe proveo godine u spoljnoj službi, rekao je da se preklapanje između članova grupe i rasporeda zaposlenih u državnom ministarstvu svodi na matematiku. Broj sadašnjih i bivših američkih diplomata za koje se zna da imaju stavove koji se podudaraju sa Trampovim je mali.

"Grupa je uglavnom finansirana iz džepova svojih osnivača, ali traži grantove i prihvata donacije", rekao je Hankinson.

Jedan površinski, ali potencijalno težak izazov sa kojim će se suočiti jeste da se diferencira od više drugih programa nazvanih po Frenklinu, koji se smatra prvim američkim diplomatom. (To je jedan od razloga zašto grupa koristi "Ben" umesto "Bendžamin" u svom nazivu.)

"Organizacija ima više nivoa pripadnosti, uključujući članove, saradnike i ljude koji su na mejling listi. Postajanje saradnikom ili članom podrazumeva proveru kako bi se osiguralo da se kandidat slaže sa osnovnim principima grupe", rekao je Hankinson.

(Telegraf.rs)