Svetu preti novi rat? Spiskali 25 milijardi dolara, iz Rusije stigli najmoderniji borbeni avioni
Alžirska vlada odobrila je rekordni budžet za odbranu u iznosu od 25 milijardi američkih dolara za 2026. godinu, što je najveći iznos u istoriji zemlje, izvestio je Clash Report. Alžirska vlada ovaj rast izdvajanja za odbranu opravdava rastućim sigurnosnim izazovima u regiji Sahel, zbog čega neki analitičari spekulišu da se spremaju za rat, prenosi Jutarnji.
Prema izveštaju, Zakon o finansijama za 2026. godinu ukupno iznosi 135 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 128 milijardi dolara u 2025. i 113 milijardi dolara u 2024. godini. Troškovi vojske sada čine čak 20,6 odsto državnog budžeta, premašujući čak i Ministarstvo finansija, koje će dobiti 20,3 posto sredstava, prenosi Defence Blog.
Inače, BDP Alžira će u ovoj godini iznositi oko 269 milijardi dolara prema proceni MMF-a iz aprila ove godine. Ali kada bi se taj iznos prilagodio prema paritetu kupovne moći, on bi iznosio čak 875 milijardi dolara (ukratko, za jedan dolar u Alžiru možete kupiti puno više nego u nekim bogatijim državama).
Novo povećanje sredstava nastavak je trenda koji je započeo 2022. godine, kada je Alžir znatno povećao izdvajanja za odbranu uprkos ekonomskim pritiscima izazvanih pandemijom i promenjivim prihodima od nafte i gasa.
U razdoblju od 2020. do 2022. godine izdvajanja za odbranu kretala su se između 8 i 11 milijardi dolara godišnje. Taj iznos porastao je na više od 18 milijardi dolara u 2023, 22 milijarde u 2024. i 24 milijarde u 2025. godini.
Proširenje budžeta za 2026. dolazi u vreme pada cena nafte i gasa, koje se trenutno kreću između 65 i 67 dolara po barelu, te uz predviđeni budžetski deficit od 40 milijardi dolara. Povećana izdvajanja za odbranu podstakla su raspravu u Alžiru o tome koliko dugo takva potrošnja može biti održiva bez šireg fiskalnog prilagođavanja.
Vojni analitičari ističu da su oružane snage Alžira postale najveći korisnik javnih sredstava, nadmašivši civilne resore. Prema najnovijim podacima, svaki peti dinar državne potrošnje biće usmeren na vojsku, čime se potvrđuje središnja uloga oružanih snaga u nacionalnoj politici.
Povećana potrošnja beleži se uprkos odsutnosti novih velikih sigurnosnih pretnji. Dugogodišnje regionalne napetosti s Marokom i nestabilnost u Sahelu - posebno u Maliju i Nigeru - ostaju ključni kriterijum prema kojem se planira vojna nabavka i odbrana Alžira.
Analitičari ističu da se opšte bezbednosno okruženje u poslednjim godinama nije značajno pogoršao.
Međutim, neki smatraju da će sve veći broj džihadističkih grupa koje nesmetano operišu u Sahelu naprosto prisiliti Alžir da reaguje i tako napusti svoju dugogodišnju strategiju prema kojoj se "utvrđivao" (što pomaže opstanku režima), a prema spolja delovao najpre diplomatskim putem.
Nedavni, doduše nepotvrđeni, izveštaji sugerišu da je Alžir postao prvi strani kupac najnovijih ruskih borbenih aviona Su-57 i Su-34, koji su navodno viđeni tokom probnih letova pre isporuke.
Alžir inače godinama nabavlja vojnu opremu od Rusije pa se tako u njihovim vazdušnim snagama nalazi i 38 MiG-ova 29, 33 Su-24 i čak 72 Su-27. Usto koriste i stotine ruskih helikoptera, tenkova, oklopnjaka, haubica...
Alžir je, treba istaći, površinom najveća afrička država (2381741 kilometara kvadratnih) u kojoj živi nešto više od 47 miliona stanovnika.
(Telegraf.rs)