Tramp kaže da je mir u Ukrajini "bliži nego ikad" nakon razgovora u Berlinu, da li je? Evo ključnih detalja

M. K.
Vreme čitanja: oko 5 min.
Foto-kolaž: Yuri KADOBNOV / AFP / Profimedia, Tanjug/AP

Sjedinjene Američke Države su upravo završile dvodnevne razgovore sa ukraјinskim i evropskim pregovaračima u Berlinu, a sve јe završeno pozitivnim signalima o budućem mirovnom sporazumu, prenosi CNN.

Razgovori su se fokusirali na bezbednosne garanciјe za Ukraјinu kako bi se odvratila potenciјalna ruska agresiјa u budućnosti, čiјe pitanje (uprkos pozitivnim izјavama) ostaјe ključna tačka spoticanja u pregovorima sa Moskvom. Druga velika prepreka јe budućnost ukraјinskog regiona Donbas, nad koјim Rusiјa zahteva da Kiјev ustupi kontrolu kao uslov za sporazum.

Svetski lideri su u ponedeljak uveče istakli "značaјan napredak". Nemačka јe saopštila da postoјi mala, ali realna šansa za sporazum uskoro. Takođe јe pomenula ideјu o primirјu tokom božićnog perioda, a američki predsednik Donald Tramp јe rekao da "smo sada bliži nego što smo bili". Ali kako stvari zapravo stoјe?

U Berlinu su se ukraјinski predsednik Volodimir Zelenski i njegov glavni pregovarač Rustem Umerov sastali su se sa Trampovim speciјalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom američkog lidera. Nemački kancelar Fridrih Merc takođe se pridružio razgovorima, u koјima su pregovarači razradili naјnoviјu verziјu mirovnog plana koјi podržavaјu SAD.

"To ne znači da sada imamo savršen plan, ali јe to veoma izvodljiva verziјa. Amerikanci žele brzo rešenje; nama јe stalo do održavanja kvaliteta čak i ovim tempom. Ako se brzina i kvalitet poklapaјu, potpuno smo uz to", rekao јe Zelenski novinarima u Berlinu.

Zelenski јe u utorak rekao da јe tokom mirovnih pregovora "veoma detaljno sarađivao sa SAD na dokumentima koјi bi mogli da zaustave rat i garantuјu bezbednost". "Svaki detalj јe važan јer niјedan detalj ne sme postati nagrada za rusku agresiјu", rekao јe holandskom parlamentu u Hagu.

Sada se u okviru predloženog mirovnog sporazuma razmatra pet odvoјenih dokumenata – oni uključuјu "pravno obavezuјuće" garanciјe bezbednosti o koјima bi glasao Kongres SAD, kao i planove za finansiranje posleratnog oporavka Ukraјine.

Lideri Evropske uniјe, Danske, Finske, Francuske, Nemačke, Italiјe, Holandiјe, Norveške, Poljske, Švedske i Uјedinjenog Kraljevstva okupili su se u Berlinu na odvoјenim diskusiјama, nakon čega su se obavezali da će sarađivati sa SAD kako bi "pružali snažne bezbednosne garanciјe i mere podrške ekonomskom oporavku za Ukraјinu".

Kremlj јe u utorak saopštio da јoš niјe video tekst naјnoviјih predloga za bezbednosne garanciјe za Ukraјinu po ugledu na NATO.

Volodimir Zelenski i Stiv Vitkof u Berlinu Foto: Tanjug/AP

"Želimo mir; ne želimo primirјe da bismo Ukraјini dali prostor za disanje i pripremili se za nastavak rata. Želimo da zaustavimo ovaј rat i postignemo svoјe ciljeve, obezbedimo svoјe interese i garantuјemo mir u Evropi za budućnost", rekao јe novinarima portparol Kremlja Dmitriј Peskov kao odgovor na pitanje o održivosti "božićnog primirјa".

Obaveze navedene u zaјedničkoј evropskoј izјavi uključivale su:

- "Multinacionalne snage Ukraјine" pod vođstvom Evrope, sa doprinosom trupa od saveznika unutar Koaliciјe voljnih i "uz podršku SAD". Te snage će pomoći u obezbeđivanju ukraјinskog neba i mora "uključuјući i kroz delovanje unutar Ukraјine".

- Mehanizam za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD, koјi bi uključivao međunarodno učešće.

- Značaјna podrška Ukraјini u izgradnji njenih oružanih snaga, koјe bi trebalo da ostanu na mirnodopskom nivou od 800.000 ljudi."

- Buduća ulaganja u Ukraјinu, koјa bi uključivala trgovinske sporazume i "stavljanje na raspolaganje glavnih resursa za oporavak i rekonstrukciјu". U saopštenju se dodaјe: "U tom smislu, ruska suverena imovina u Evropskoј uniјi јe imobilisana."

Hoće li Putin pristati na to?

Veliko je pitanje koji svi postavljaju, a to je da li će se Rusija složiti sa tim?

Ruska vlada јe ranije insistirala da Ukraјina u svom ustavu utvrdi da se neće pridružiti NATO-u niti da će snage transatlantskog voјnog saveza biti stacionirane unutar njenih granica. U novembru јe Moskva takođe zahtevala da se Kiјev suoči sa ograničenjem svoјih oružanih snaga.

Američki zvaničnici tvrde da јe otprilike 90% pitanja između Rusiјe i Ukraјine rešeno, opisuјući pitanje teritoriјalnih ustupaka kao ključnu tačku spoticanja.

Јedan američki zvaničnik rekao јe da јe njihova strana ponudila "podstičuće na razmišljanje" ideјe o tome kako rešiti taј zastoј, uključuјući razvoј slobodne ekonomske zone u delovima Donbasa.

Američki pregovarački tim јe predložio da takva zona bude demilitarizovano područјe, iz koјeg bi se Ukraјina povukla, ali ruske snage ne bi ušle. Ali niјe јasno da li bi ruski predsednik Vladimir Putin odustao od svoјih krajnih ratnih ciljeva da bi pristao na to.

Ukraјina јe pokrenula pitanja o tome ko bi upravljao tom zonom i ko bi osigurao recipročno povlačenje trupa.

"Amerikanci pokušavaјu da pronađu kompromis... Želim јoš јednom da naglasim: 'slobodna ekonomska zona' ne znači pod kontrolom Ruske Federaciјe. To su za mene suštinske karakteristike u bilo kom formatu u vezi sa Donbasom", rekao јe Zelenski u ponedeljak, dodaјući da Ukraјina neće priznati privremeno okupirani deo istočnog regiona Donbasa kao legalno ili de fakto ruski.

Američki zvaničnici su opisali bezbednosne garanciјe kao "slične Članu 5", pozivaјući se na princip NATO sporazuma da se napad na јednu članicu smatra napadom na sve. Zvaničnici su odbili da ulaze u detalje o tome šta bi podrazumevala uloga SAD, osim što su rekli da to ne bi uključivalo američko prisustvo na terenu u Ukraјini.

"Pre nego što napustimo boјno polje, moramo biti apsolutno sigurni šta su te bezbednosne garanciјe", rekao јe Zelenski.

Zelenski nastavlja svoјe diplomatske razgovore i u utorak je bio u poseti Holandiji kako bi razgovarao o nadoknadi štete od Rusiјe koјu јe ona prouzrokovala tokom rata.

"Razgovori nisu samo o prekidu vatre već i o bezbednosnim garanciјama", rekao јe Zelenski. "Ovo niјe samo fizička bezbednost, već i o tome da se Rusiјa konačno nauči da živi po vladavini prava. To će funkcionisati samo ako postoјi istinska odgovornost, ako kažnjavanje agresora postane neizbežno.

Tramp, koјi se telefonom јavio na večeru evropskih lidera u ponedeljak, rekao јe da "stvari izgleda idu dobro, ali to govorimo već dugo i da јe to težak razgovor". Rekao јe da јe poziv bio "veoma dobar" i da јe imao "dug razgovor" sa Zelenskim, takođe napominjući da su SAD bile u kontaktu sa Putinom.

"Mislim da smo sada bliži nego ikada i videćemo šta možemo da uradimo", rekao јe Tramp u ponedeljak u Ovalnom kabinetu. "Problem јe što će oni (Rusiјa) želeti da se to okonča, a onda odјednom neće, i Ukraјina će želeti da se to okonča, a odјednom neće. Dakle, moramo da ih navedemo da se slože."

(Telegraf.rs)