Ovo oružje odlučuje o ishodu rata u Ukrajini? I Putin i Zelenski žele da nateraju drugu stranu na kapitulaciju

I. N.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Tanjug/AP

Skoro četiri godine besni ruski rat u Ukrajini. Rat koji je, i kada je reč o upotrebi oružja, doživeo evoluciju, ako ne i revoluciju, a zanimljivo je na koje će se oružane sisteme obe strane oslanjati naredne godine i kako bi oni mogli da odluče bitke.

Ruske oružane snage su se specijalizovale za različite sisteme naoružanja za kratki, srednji i dugi domet.

Na distanci od jednog do 20 kilometara, Moskovska armija protiv ukrajinskih vojnika i vozila pre svega koristi FPV dronove.

Takozvani dronovi „Vandal“ se već industrijski proizvode i raspoređuju u hiljadama svakog dana. Prema ruskim blogerima, Kremlj planira da udvostruči broj dnevnih misija do 2026. godine, sa približno 1.500 na preko 3.000, kako bi kontrolisao bojno polje iz neposredne blizine.

U dometu od 20 do 50 kilometara, Kremlj se očigledno oslanja na svoju vazdušnu nadmoć. Satelitski vođene bombe KAB bacaju se iz borbenih aviona Suhoj, razarajući ukrajinske gradove i položaje mnogo pre nego što prvi ruski vojnik kroči na ruševine. Ako Ukrajina sledeće godine dobije malo ili nimalo efikasne protivvazdušne odbrane, Rusija bi mogla dodatno da proširi svoju prednost u ovoj oblasti.

Foto: Shutterstock/Fasttailwind

Za udaljenosti od 50 do 1000 kilometara Moskva se s jedne strane oslanja na jeftine bespilotne letelice dugog dometa, a s druge na skupe krstareće rakete i balističke projektile. Rusija je 2025. koristila oko 6000 dronova Šahed mesečno, a za 2026. Putin želi da udvostruči proizvodnju i tako bombardovanjem primora Ukrajinu na kapitulaciju, ili makar da milionima građana donese hladnoću i mrak.

Kako Ukrajina želi da se brani

I Ukrajina se na kratkim udaljenostima, do 20 kilometara, oslanja na FPV-kamikaza dronove, ali radio-upravljane, koji koštaju otprilike upola manje od ruskih varijanti sa optičkim vlaknima. Tokom 2025. oko 90 odsto od 100.000 poginulih ruskih osvajača stradalo je upravo od ovog oružja. Taj cilj kijevska armija želi da zadrži i naredne godine.

Na većim udaljenostima, od 20 do 50 kilometara, Ukrajina koristi različite vrste oružja, uglavnom isporučene sa Zapada. Međutim, ona nije dovoljno snabdevena ni navođenim bombama, ni artiljerijskim granatama kalibra 155 milimetara, niti srednjodometnim dronovima iz Nemačke, SAD, Francuske i drugih zemalja, zbog čega će i 2026. ovde postojati veliki manjak.

Za napade dugog dometa, od 50 do 1000 kilometara, Ukrajina koristi sopstvene dronove dugog dometa tipova An-196 i FP-2, kao i povremeno krstareće rakete domaće i zapadne proizvodnje.

Uz pomoć i Nemačke, koja ulaže nekoliko stotina miliona evra u ukrajinsku proizvodnju dronova, Kijev želi da 2026. pogodi još više rafinerija i drugih petrohemijskih ciljeva u Rusiji, kako bi Putinu zavrnuo finansijsku slavinu za njegov rat koji krši međunarodno pravo.

(Telegraf.rs)