STRAVIČNO Od početka protesta u Iranu su ubijene 544 osobe, dok je više od 10.600 uhapšeno
Broj poginulih u protestima u Iranu porastao na najmanje 544, tvrde aktivisti, dok je uhapšenih preko 10.600!
Prema navodima američke organizacije "Human Rights Activists News Agency", tokom dve nedelje protesta pritvoreno je više od 10.600 ljudi. Ova organizacija, koja se u prethodnim nemirima poslednjih godina pokazala kao pouzdana, saopštila je i podatke o broju poginulih. Ona se oslanja na mrežu saradnika u Iranu koji međusobno proveravaju informacije. Prema njihovim podacima, 496 poginulih bili su demonstranti, dok je 48 pripadalo bezbednosnim snagama.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u nedelju da je Iran predložio pregovore nakon njegove pretnje da će udariti na Islamsku Republiku zbog krvavog obračuna vlasti sa demonstrantima,prenela je agencija AP.
Tramp i njegov tim za nacionalnu bezbednost razmatraju niz mogućih odgovora prema Iranu, uključujući sajber-napade i direktne udare koje bi izvele Sjedinjene Američke Države ili Izrael, prema rečima dve osobe upoznate sa internim razgovorima u Beloj kući, koje nisu bile ovlašćene da javno komentarišu i govorile su pod uslovom anonimnosti.
"Vojska to razmatra, a i mi razmatramo neke veoma snažne opcije", rekao je Tramp u avionu Air Force One. Na pitanje o iranskim pretnjama odmazdom, rekao je:
"Ako to urade, udarićemo ih na nivou kakav nikada ranije nisu iskusili".
Tramp je rekao da je njegova administracija u razgovorima kako bi se organizovao sastanak sa Teheranom, ali je upozorio da bi možda morao prvo da deluje, s obzirom na izveštaje o rastu broja mrtvih u Iranu i činjenicu da vlada nastavlja da hapsi demonstrante.
"Mislim da su umorni od toga da ih Sjedinjene Države tuku“, rekao je Tramp i nastavio:
"Iran želi da pregovara. Sastanak se organizuje, ali možda ćemo morati da delujemo zbog onoga što se dešava pre tog sastanka. Ali sastanak se organizuje. Iran je zvao, žele da pregovaraju".
Sa padom interneta u Iranu i prekidom telefonskih linija, procena masovnosti demonstracija iz inostranstva je postala sve teža. Asošijejted pres nije bio u mogućnosti da nezavisno proceni broj žrtava. Iranska vlada nije ponudila ukupan broj žrtava. Objavljeni su i snimci sa desetinama crnih vreća sa telima, koji su dodatno uznemirli javnost.
Postoji strah da bi informaciona blokada mogla da ohrabre tvrdokorne pristalice unutar iranskih bezbednosnih službi da pokrenu krvavi obračun.
Prkos u parlamentu
Pretnja napadom na američku vojsku i Izrael usledila je tokom parlamentarnog govora Mohameda Bagera Kalibafa, tvrdokornog predsednika tog tela koji se ranije kandidovao i za predsednika. On je direktno pretio Izraelu, nazivajući ga "okupiranom teritorijom".
"U slučaju napada na Iran, i okupirana teritorija i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regionu biće naši legitimni ciljevi. Ne smatramo da smo ograničeni na reagovanje nakon akcije i delovaćemo na osnovu svih objektivnih znakova pretnje", rekao je Kalibaf.
Zakonodavci su masovno odobrili njegovvatreni govor skandirajući - Smrt Americi!
Ostaje nejasno koliko je Iran ozbiljan u vezi sa pokretanjem napada, posebno nakon što je njegova PVO uništena tokom 12-dnevnog rata u junu sa Izraelom. Bilo kakva odluka o pokretanju rata zavisila bi od 86-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Iran je ciljao američke snage na vazduhoplovnu bazu Al Udeid u Kataru u junu, dok je 5. flota američke mornarice sa sedištem na Bliskom istoku stacionirana u ostrvskoj kraljevini Bahrein.
Izrael, u međuvremenu, "pažljivo prati" situaciju između SAD i Irana, rekao je izraelski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije ovlašćen da razgovara sa novinarima.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o temama koje uključuju Iran, dodao je zvaničnik.
Demonstracije su počele 28. decembra zbog pada iranske valute rijal, koja se trguje po kursu od preko 1,4 miliona za 1 dolar, jer je ekonomija zemlje pritisnuta međunarodnim sankcijama, delimično uvedenim zbog njenog nuklearnog programa. Protesti su se intenzivirali i prerasli u pozive koji direktno dovode u pitanje iransku teokratiju.
(Telegraf.rs)