Skaj poruke otkrivaju ko je Patron, Zvicer sve nadgledao: Balkan i Venezuela u istom lancu šverca kokaina

Putevi narkotika preko Venecuele ponovno su dospeli u fokus nakon što su američke vlasti otele i optužile predsednika te zemlje Nikolasa Madura za "narko-terorizam". Dok se postupak vodi u Njujorku i nameće se pitanje gde se u toj globalnoj mreži nalaze balkanske kriminalne grupe.

Transkripti poruka s aplikacije Skaj, koju su koristile kriminalne grupe širom sveta, ukazuju na kontakte balkanskih klanova s dobavljačima u Venecueli.

Preporučujemo

U jednoj od poruka iz 2020. godine spominje se kupovina tri tone kokaina od osobe označene kao "Patron". Odluka o nabavi dodatne količine droge, prema istražnim spisima, donesena je pod nadzorom Radoja Zvicera, osuđenog šefa kavačkog klana iz Crne Gore, koji poslove vodi i u Srbiji.

Kriminalna ruta

Samo dan kasnije, holandske vlasti su na Arubi, oko 25 kilometara od obale Venecuele, uhapsile 11 državljana Crne Gore. Na brodu "Aressa" pronađeno je pet tona kokaina, a sud na tom karipskom ostrvu je članovima posade izrekao kazne od devet do 15 godina zatvora.

Taj slučaj predstavlja jednu od dokumentiranih veza balkanskih kriminalnih struktura i ruta koje vode preko Venecuele.

Godinama nakon tog slučaja, Venecuela se ponovo našla u centru pažnje. Američko pravosuđe tereti Madura za saradnju s više kriminalnih organizacija, među kojima su meksički karteli Sinaloa i Zetas, kolumbijska pobunjenička grupa FARC, kao i venecuelanska banda Tren de Aragua. Maduro je na saslušanju u Njujorku negirao sve optužbe.

Gde je tu Balkan?

Međutim, direktne veze balkanskih kriminalnih grupa s kartelima navedenim u optužnici za sada nisu javno potvrđene.

"Na suđenjima pripadnicima kotorskih klanova vrlo retko se precizno imenuju karteli2, kaže za Jelena Jovanović, novinarka crnogorskih Vijesti koja prati te procese.

"Mnogo češće se koriste opšti opisi poput 'kolumbijski', 'ekvadorski', 'brazilski' kontakti i dobavljači ili 'južnoamerički dobavljači', bez preciznog imenovanja kartela. Veza s Latinskom Amerikom je vidljiva", objašnjava sagovornica.

Ipak, konkretna saradnja s jednim od navedenih kartela u Madurovoj optužnici postoji u Albaniji. Naime, albanska kriminalna porodica Hisa se našla na meti Američkog Ministarstva finansija zbog optužbe za pranje novca u korist kartela Sinaloa.

Širi konglomerat

Tokovi novca su išli preko kockarnica, a u pitanju je iznos od oko dva miliona dolara u periodu od 2017. do 2024. godine. Taj novac je, prema američkom ministarstvu, stizao u SAD, gde je jedna od kompanija povezanih s tom porodicom korištena za pranje novca.

Jovanovićeva kaže da se u međunarodnim istragama balkanske organizirane grupe "često tretiraju i kao širi konglomerat mreža iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, BiH i Slovenije", te da ih zato i zovu Balkanskim kartelom.

Venecuela se u brojnim međunarodnim izveštajima opisuje kao tranzitna zemlja za kokain koji iz Kolumbije i drugih proizvođačkih zemalja stiže u Evropu. Na to ukazuje i Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Zapadna Afrika

Na tim rutama sve češće se pojavljuju i zemlje Zapadne Afrike, poput Sijera Leonea, Senegala, Gvineje Bisau, Gvineje i Gambije. Srbija se takođe pojavljuje u tom kontekstu. Bivši policajac iz Loznice M. S. označen je kao vođa grupe koja je koristila Sijera Leone kao čvorište za skladištenje i utovar kokaina u kontejnere. Ta grupa se dovodi u vezu s kavačkim klanom.

Kako Jovanovićeva objašnjava, Zapadna Afrika se sve češće spominje u predmetima za balkanske kriminalne mreže, odnosno za skladištenje, pretovar, prepakiranje i slanje u Evropu. Međutim, to nije pravilo.

"Za crnogorske organizirane kriminalne grupe dominantan obrazac jesu Ekvador, Kolumbija i Brazil. Iz tamošnjih luka kokain kontejnerskim brodovima stiže do velikih europskih luka, poput Rotterdama i Antwerpena, odakle se dalje distribuira širom Europe", navodi  sagovornica.

Razmere kriminala i način delovanja

Detalji o načinu rada balkanskih kriminalnih mreža postali su dostupni nakon što su pripadnici francuske policije razbili šifrirane komunikacijske platforme poput Skaja, ANOM i EncroChata.

Kako Jovanovićeva objašnjava, fokus komunikacije je obično na "logistici, kontejnerima, lukama, 'linijama', ljudima na terenu i korupciji koja omogućava ubacivanje pošiljke u legalni transport", te da ljudi koji rade na terenskim brodovima nisu ni svjesni da prevoze narkotike.

"Poruke često upućuju na pristup lukama preko mita i 'fiksera', ubacivanje kokaina u legalne kontejnere, često bez znanja navedenih pošiljatelja i primatelja, mreže lučkih radnika, špeditera, posrednika i regionalnih dobavljača u Kolumbiji, Ekvadoru i Brazilu, kao i opsesiju praćenja pošiljke", kaže novinarka.

Dodaje da Balkanski kartel ima široku mrežu saradnika, koja se prostire na preko 30 država, te da je sama organizacija velika i operativno snažna.

Prema njenim rečima, bez korupcije i "ljudi unutar sistema" takve operacije ne bi bile moguće. Upravo zbog razmera i nivoa organizacije smatra se da bi balkanske kriminalne mreže mogle doći i u fokus američkih vlast.

(Telegraf.rs/DW)