Ukrajinci prihvataju nezamislivo: Drastično porastao broj onih koji su spremni da donesu najtežu odluku
Hristina Jurcenko je naporno radila kako bi stvorila i održala školu plesa koju vodi u oblasti Donbasa, na istoku Ukrajine. Ipak, sve bi napustila zarad trajnog mira, kako kaže. Jurcenko spada u grupu Ukrajinaca koji tvrde da bi pristali na predaju teritorija Donbasa koje su pod ukrajinskom kontrolom Rusiji, ukoliko bi to značilo kraj rata. To predstavlja primetnu promenu u stavovima ukrajinskog stanovništva.
Ustupanje teritorija Rusiji do sada se smatralo prelaskom crvene linije. Ono što je nekada delovalo nezamislivo, danas izgleda verovatnije, jer Kremlj insistira da će mirovni pregovori pod američkim pokroviteljstvom napredovati samo ako Ukrajina pristane da se odrekne Donbasa, piše Kathimerini.
"Za mene je mir prioritet i ako budemo sigurni da će rat prestati nakon što predamo Donbas, spremna sam da odem", kaže Jurcenko, uz insistiranje da saveznici Ukrajine najpre moraju da ponude bezbednosne garancije.
Budućnost Donbasa jedno je od najosetljivijih pitanja pregovora u Abu Dabiju između Ukrajine, Rusije i SAD. Kijev je poslednjih godina utvrdio gradove Donbasa i izgubio ogroman broj ljudi u odbrani ove industrijske oblasti. Donbas, između ostalog, obuhvata dve oblasti, Donjecku i Lugansku. Ukrajina trenutno pod kontrolom drži nad oko 20 odsto Donjecke oblasti, dok je u potpunosti izgubila Lugansku.
Zelenski u teškom položaju
Predaja Donjecka i Luganska mogla bi da podeli društvo i pogorša imidž Zelenskog, smatraju analitičari.
Za Rusiju, osvajanje Donbasa, gde je Moskva izgubila više vojnika nego Kijev, moglo bi da omogući Kremlju da tvrdi kako je ispunio deo svojih strateških ciljeva, uprkos neuspehu ruske vojske da zauzme celu zemlju.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegova zemlja i dalje protiv jednostranog povlačenja iz Donbasa, ali je ostavio prostor za dalje pregovore.
Drastična promena
Istraživanja javnog mnjenja u Ukrajini pokazuju rastuću spremnost građana na teritorijalne ustupke. U maju 2022. godine, dva meseca nakon potiskivanja ruskih snaga iz predgrađa Kijeva, anketa je pokazala da je 82 odsto Ukrajinaca smatralo da njihova zemlja ne bi trebalo da ustupa teritoriju. U najnovijem istraživanju, 40 odsto ispitanih izjavilo je da bi pristalo na predaju Donbasa u zamenu za bezbednosne garancije.
Većina Ukrajinaca i dalje se protivi teritorijalnim ustupcima. Mnogi kažu da su spremni da podnesu teškoće, poput ruske vazdušne kampanje usmerene na onesposobljavanje ukrajinske energetske infrastrukture usred naročito hladne zime.
Prema analitičarima, ustupanje Donbasa moglo bi nepovratno da podeli ukrajinsko društvo. Moglo bi da preobrazi sliku Zelenskog iz herojskog lidera u predsednika koji je dozvolio rusku okupaciju ukrajinske oblasti sa 190.000 stanovnika. Mnogi od njih radije bi se preselili u oblasti pod ukrajinskom kontrolom nego da žive pod ruskom okupacijom, kao što planira da učini i Jurcenko.
"Zelenski sluša narod i neće učiniti tako nešto", kaže Jeven Kolijanta, rukovodilac Centra za koordinaciju pomoći, koji je pomogao u evakuaciji hiljada stanovnika sa prve linije borbi.
Zakon izričito jasan
Mihajlo Samus, direktor Kijevskog instituta za geopolitička istraživanja, naglašava da ukrajinsko zakonodavstvo izričito zabranjuje ustupanje teritorija.
Predsednik Zelenski predložio je istovremeno povlačenje ukrajinskih i ruskih snaga sa prve linije u Donbasu i uspostavljanje demilitarizovane zone. Iako takvo rešenje deluje izvodljivo, Samus tvrdi da Vladimir Putin teži potpunom zauzimanju Donbasa, bilo vojnim bilo diplomatskim sredstvima.
Mnogi strahuju da, ukoliko Ukrajina ustupi te teritorije bez bezbednosnih garancija, ništa ne bi sprečilo Rusiju da se pregrupiše i pokrene nove napade. Za Ukrajince, bezbednosne garancije moraju da znače "izvesnost pacifikacije regiona i uključivanje savezničkih država u mehanizam nadzora nad garancijama", kaže Oleh Sakijan, analitičar Instituta National Platform u Kijevu.
(Telegraf.rs)