Netanjahu ostvario najbolji rezultat na izborima u Izraelu! Tu nije kraj, evo šta može dalje da se desi
Konačni rezultati izbora održanih u utorak u Izraelu pokazali su da je blok premijera Benjamina Netanjahua zadržao prednost sa osvojenim 53 mandata u novom sazivu Kneseta, dok je opozicioni blok, koji želi da ga smeni, osvojio 48 mesta, prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije objavljenim u četvrtak, nakon prebrojavanja svih glasova, piše The Jerusalem Post.
Ipak, nijedan od dva bloka nema potrebnih 61 mandat za parlamentarnu većinu bez podrške arapskih stranaka, koje su zajedno osvojile rekordnih 19 mesta.
Objavljivanje konačnih rezultata poklopilo se sa istragom izraelske bezbednosne službe Šin Bet o sumnjama da su strani akteri, među kojima bi mogli da budu Katar i Turska, uplaćivali novac u Izraelu kako bi uticali na izlaznost birača u arapskom sektoru.
Predsednik Centralne izborne komisije, sudija Noam Solberg, naložio je šefu Šin Beta Davidu Ziniju da ispita sumnje u strano finansiranje i mešanje u izborni proces. Komisija je kasnije saopštila da je integritet glasanja na biračkim mestima očuvan.
U konačan zbir ušli su i glasovi iz takozvanih duplih koverata, koji su poslednji prebrojani.
Koliko mandata imaju pojedinačne stranke?
Netanjahuov Likud trebalo bi da dobije 27 mandata i ponovo postane najveća stranka u Knesetu. Ujedinjeni judaizam Tore i Otzma Jehudit očekuje po sedam mesta, dok bi versko-cionistička stranka i Šas trebalo da osvoje po šest mandata.
Većina televizijskih anketa uoči izbora predviđala je znatno slabiji rezultat Likuda, dok se očekivalo da druge stranke Netanjahuovog bloka, poput Šasa i Otzma Jehudit, osvoje više mandata.
Opozicioni blok, koji čine stranke Jašar, B'Jahad, Jisrael Bejteinu i Demokrate, trebalo bi da ima ukupno 48 poslanika.
Stranka Jašar, koju predvodi Gadi Ajzenkot, očekuje 21 mandat, dok bi B'Jahad, na čijem je čelu Naftali Benet, trebalo da osvoji 12. Demokrate, koje predvodi Jair Golan, imaće osam mandata, a Jisrael Bejteinu Avigdora Libermana sedam.
Većina televizijskih anketa pre izbora davala je prednost opozicionom bloku, a Jašar je bio projektovan kao najveća stranka u parlamentu.
Dve manje desničarske stranke koje su se borile da pređu izborni prag, Narod Izraela, koju predvodi Ofer Vinter, i Rezervisti – ekonomska stranka Joaza Hendela, nisu uspele da dostignu neophodnih 3,25 odsto glasova.
Zajednička lista trebalo bi da osvoji 11 mandata, dok se očekuje da arapska stranka Ra'am dobije osam mesta u novom sazivu Kneseta.
Moguća nova vlada ili ponavljanje izbora
Mogućnost formiranja vlade nacionalnog jedinstva u kojoj bi sarađivali Netanjahu i Ajzenkot i dalje postoji, iako je Ajzenkot ranije odbacivao mogućnost da bude deo vlade na čijem bi čelu bio Netanjahu, čak i u slučaju dogovora o rotaciji na mestu premijera. I drugi opozicioni lideri isključili su ulazak u koaliciju koju bi predvodio aktuelni premijer.
Politički zastoj mogao bi na kraju da dovede i do novih izbora, mada stranke i dalje mogu da postignu dogovor tokom koalicionih pregovora.
Prema zakonu, predsednik Izraela mora da obavi konsultacije sa poslaničkim grupama pre nego što odluči kome će poveriti mandat za sastavljanje vlade.
Predsednik Isak Hercog pozvao je u sredu političke lidere da u pregovore uđu otvorenog uma, upozorivši da Izrael mora da učini sve kako bi izbegao novo glasanje.
U četvrtak je zatražio i potpunu istragu navoda o mešanju Katara u izbore, ali je istovremeno upozorio na opasnost od narušavanja poverenja javnosti u izborni proces.
Golan se sastao sa liderom stranke Ra'am Mansurom Abasom i pozvao opozicioni blok da formira vladu uz podršku arapskih stranaka. U četvrtak je odvojeno razgovarao i sa Ajzenkotom i opozicionim liderom Jairom Lapidom.
Ajzenkot i Benet sastali su se takođe u četvrtak i saopštili da su razgovarali o mogućnosti da se što pre formira nova vlada.
Liberman je, međutim, ponovio da neće sarađivati ni sa arapskim strankama ni sa Netanjahuom, nakon izveštaja da se ne odaziva na telefonske pozive kolega iz opozicije.
"Jedina koalicija koju bismo razmatrali jeste ona koju bi činile isključivo cionističke stranke, uključujući Likud, ali bez Bibija (Netanjahua)", izjavio je Liberman.
Svi ostali lideri opozicionog bloka, osim Golana, povukli su crvenu liniju kada je reč o ulasku arapskih stranaka u vladu. Oni smatraju da te stranke nisu prihvatljivi koalicioni partneri nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Ajzenkot je pozvao da kandidat za premijera bude lider najveće stranke u opozicionom bloku, ali dogovor o tome još nije objavljen.
Da li je moguća manjinska vlada?
Politički zastoj otvorio je i mogućnost formiranja manjinske vlade koja bi mogla da dobije poverenje Kneseta bez apsolutne većine od 61 poslanika. U tom slučaju, arapske stranke mogle bi da pristanu da podrže opozicioni blok. Njihovi predstavnici pozvali su na to da se učini sve kako bi se sprečilo da Netanjahu ostane na vlasti.
Ipak, protivljenje dela opozicije oslanjanju na arapske stranke moglo bi da oteža takav dogovor. Liberman je još pre izbora otvoreno odbacio tu mogućnost.
Istraga Šin Beta o navodnom katarskom uticaju na izbore mogla bi dodatno da umanji šanse za formiranje takve vlade.
Netanjahuov Likud zatražio je da nijedna cionistička stranka ne "sarađuje sa strankama Ra'am i Zajednička lista". Ta stranka je takođe pozvala na "hitno delovanje, uz korišćenje svih sredstava kojima raspolažu Šin Bet i policija, kako bi se istražila ova krivična dela".
Likud je odvojeno optužio arapske stranke da su navodno pokrale izbore kroz rasprostranjene izborne prevare, podmićivanje, zastrašivanje birača i manipulacije glasačkim listićima, zahtevajući da nadležni organi odmah pokrenu istragu.
I lideri opozicionih stranaka pozvali su Šin Bet i predsednika Centralne izborne komisije da sprovedu potpunu i temeljnu istragu o navodnom katarskom uticaju na izbore.
Ajzenkot je rekao da je u kontaktu sa nadležnim organima i upozorio da bi pojedini politički akteri mogli da iskoriste situaciju kako bi uticali na datum polaganja zakletve poslanika 26. saziva Kneseta. Kasnije je optužio Netanjahua da vodi organizovanu kampanju za osporavanje legitimiteta rezultata izbora i poručio da će sprečiti svako odlaganje konstituisanja novog parlamenta.
Lider stranke Ra'am Mansur Abas pozdravio je odluku da se pokrene istraga i dodao da njegova stranka ni na koji način nije povezana sa slučajem.
(Telegraf.rs)