Ovih 9 proizvoda iz bivše Jugoslavije osvojilo je svet: Od američkih puteva do afričkih njiva
Od automobila koji su stigli do Amerike i traktora koji su se prodavali u Africi, do jednog od prvih evropskih džepnih kalkulatora i mopeda koji su osvajali Holandiju - bivša Jugoslavija je proizvodila robu koja je odlazila na tržišta širom sveta.
Kada se govori o tadašnjoj industriji, najčešće se pominju veliki sistemi poput Energoinvesta, Končara, Iskre, Zastave i Gorenja. Iza njih, međutim, stajali su konkretni proizvodi koji su postali deo svakodnevnog života, ali i ozbiljan izvozni adut, prenosi Kamatica.
Obeležili su jedno vreme
Evo devet proizvoda sa oznakom “Made in Yugoslavia“ koji su obeležili jedno vreme.
1. Yugo - automobil koji je stigao do SAD
Mali automobil iz Kragujevca počeo je da se proizvodi početkom osamdesetih, a već 1985. godine stigao je i na američko tržište. Prva pošiljka od 220 automobila napustila je Kragujevac u julu te godine. Yugo je Amerikancima ponuđen kao izuzetno jeftin automobil, ali je projekat završio sa gašenjem proizvodnje u Zastavi 2008. godine.
2. Tomos APN - moped koji je osvojio Zapad
Kompanija iz Kopra proizvela je više od 2,5 miliona motocikala i mopeda. Izvozila je u Skandinaviju, a posebno važno tržište bila je Holandija, gde je imala i sopstvenu fabriku. APN, Automatic i Colibri postali su sinonim za jednostavan i izdržljiv moped.
3. TAM - kamioni iz Maribora stigli do Afrike i SAD
TAM je bio jedan od najvećih proizvođača kamiona i autobusa u Jugoslaviji. Njegova vozila izvozila su se u Egipat, Kongo, Ganu, Zambiju, Indoneziju, Kolumbiju, Libiju, Saudijsku Arabiju, pa čak i Sjedinjene Države.
4. IMT 533 i 539 - traktori koji su postali deo sela
IMT je proizvodio traktore koji su bili cenjeni zbog jednostavnog održavanja i dostupnih delova. Modeli 533 i 539 postali su legendarni, a izvozili su se i u Afriku i Aziju. Originalna proizvodnja završena je 2015. godine.
5. Prva Petoletka - hidraulika za svet
Petoletka iz Trstenika imala je gotovo 20.000 zaposlenih i izvozila proizvode u više od 30 zemalja. Njeni hidraulični i pneumatski sistemi koristili su se od industrije i energetike do vojne tehnike i vazduhoplovstva, a kompanija je sarađivala i sa velikim svetskim proizvođačima.
6. Digitron DB800 - tehnološko čudo iz Buja
Godine 1971. u Bujama je napravljen Digitron DB800, jedan od prvih evropskih džepnih kalkulatora. U vreme kada su elektronski kalkulatori predstavljali vrhunsku tehnologiju, SFRJ je imala sopstveni proizvod koji je danas kolekcionarski predmet, a dospeo je na tržište Evrope i tadašnjeg SSSR-a.
7. EI Niš - televizori i elektronika
EI Niš bio je ogroman sistem sa oko 28.000 zaposlenih. U Nišu je 1958. proizveden prvi televizor u Jugoslaviji, a godinu kasnije počela je serijska proizvodnja. Kasnije su stigli i kolor televizori, radio-aparati, računari i druga elektronika koji su pronašli svoj put do zemalja u inostranstvu.
8. TAS Golf - "narodni automobil" iz Sarajeva
Prvi Volkswagen Golfovi počeli su da se sklapaju u TAS-u u Vogošći 1976. godine. Iz Sarajeva su na evropsko tržište odlazili i Golf i Caddy, sve dok rat 1992. godine nije prekinuo proizvodnju.
9. Jugoplastika - od obuće do igračaka
Jugoplastika iz Splita proizvodila je obuću, igračke, ambalažu i brojne proizvode od plastike. Njeni proizvodi bili su deo svakodnevnog života miliona ljudi, a deo proizvodnje odlazio je i na strana tržišta.
Šta je ostalo?
Jugoslovenska industrija nije bila zatvorena za svet. Kompanije su koristile strane licence, sarađivale sa velikim proizvođačima, razvijale sopstvena rešenja i pokušavale da osvoje inostrana tržišta.
Raspad zemlje jeste bio veliki udarac, ali nisu nestali samo zbog toga. Promenili su se tehnologija, konkurencija, tržišta i način proizvodnje. Mnoge fabrike nisu uspele da se prilagode, dok su druge privatizovane, podeljene ili ugašene.
Ipak, kada se danas pojavi stari natpis “Made in Yugoslavia“, on ne budi samo nostalgiju. Podseća i na vreme kada su iz fabrika u Kragujevcu, Mariboru, Kopru, Trsteniku, Nišu, Sarajevu i Splitu proizvodi odlazili širom sveta.
(Telegraf.rs)