Ovaj čovek je proučavao naciste u Nirnbergu: Od njih 22, samo jedan je imao dijagnozu, ali nije bio najgori
Nirnberški proces je vođen, od 20. novembra 1945. do 1. oktobra 1946, u istoimenom nemačkom gradu protiv 24 glavna nacistička ratna zločinca i sedam nacističkih organizacija, uključujući SS i Gestapo.
Njih 12 je osuđeno na smrtnu kaznu vešanjem (dvojica u odsustvu), koja je izvršena 16. oktobra 1946. Ipak, jedan nacistički vođa se otrovao pred izvršenje presude gutajući tabletu kalijum-cijanida. Bio je to Herman Gering, komandant nemačkog Luftwafe i Hitlerov dogovoreni naslednik.
Malo materijala u arhivi
Osamdeset godina nakon suđenja, u bioskope širom sveta stiže film “Nirnberg”, u režiji Džejmsa Vanderbilta, čiji su fokus upravo Gering (Rasel Krou), ali i američki psihijatar Daglas M. Keli (Rami Malek), koji je sprovodio psihijatrijska veštačenja nacističkih zločinaca.
Film se zasniva na knjizi “Nacista i psihijatar” (The Nazi and the Psychiatrist: Hermann Göring, Dr. Douglas M. Kelley, and a fatal meeting of minds at the end of WWII) američkog novinara i pisca Džeka El-Haja.
“Dok sam istraživao dokumentaciju za svoju prethodnu knjigu ‘The Lobotomist’, biografiju dr Voltera Frimana, koji je razvio lobotomiju i bio njen zagovornik, naišao sam na studiju o psihijatrima koji su počinili samoubistvo. Među njima je bio i Daglas M. Keli”, otkrio je svojevremeno El-Haj.
“Frimanova priča o Keliju me jako zaintrigirala, ali u medicinskim i istorijskim arhivima pronašao sam vrlo malo materijala. Zato sam se bacio u potragu za novim informacijama”, dodao je.
Studija o zatvorenicima
Zahvaljujući Kelijevom sinu Dagu, El-Haj je dobio pristup kutijama sa rukopisima psihijatra, od kojih su mnogi imali veliku istorijsku vrednost jer su sadržavali njegova zapažanja iz Nirnberga.
Daglas M. Keli (1912–1958) je odrastao u San Francisku, diplomirao medicinu na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju, a doktorirao na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Mobilisan je 1942, a tri godine kasnije je poslat u Nirnberg, gde je zajedno sa grupom kolega trebalo da istraži da li su optuženi nacistički lideri mentalno oboleli.
“Keli je testirao i opsežno intervjuisao svih 22 nacistička lidera protiv kojih je podignuta optužnica na Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu. Napravio je posebne studije o zatvorenicima poput Hermana Geringa, Rudolfa Hesea, Hansa Franka, Alfreda Rozenberga, Roberta Leja i Julijusa Štrajhera”, ispričao je El-Haj.
Poseban odnos sa Geringom
Zanimljivo da Keli nije otkrio psihijatrijske bolesti, psihoze ili ozbiljne poremećaje među nacističkim liderima, koje je proučavao, izuzev Leja. Takođe, nije pronašao ni istaknute zajedničke osobine među njima, osim sklonosti manipulaciji, ljubavi prema moći i posvećenosti napornom radu, prenosi Jutarnji.
Među dokumentacijom, El-Haj je pronašao i do tada nepoznate materijale veštačenja Hermana Geringa. Njegov test inteligencije pokazao je IQ 138, jedan od najvećih među zatvorenicima u Nirnbergu. Službeno, Keli je Geringa proglasio zdravim i spremnim za suđenje, a privatno ga je opisao kao “najnemilosrdnijeg čoveka kojeg je ikada sreo“.
Istovremeno, Keli je sa Geringom razvio poseban odnos.
“Nije to bilo prijateljstvo, ali njih dvojica su se divili jedan drugom”, smatra El-Haj.
Tragedija u Kaliforniji
Zloglasni Gering, čiji je brat Albert bio antifašista, bio je zavistan od alkohola i morfijuma. Ipak, bio je brižan otac - u knjizi El-Haj navodi da je Gering zamolio Kelija da, u slučaju da se nešto dogodi njegovoj ženi Emi, usvoji njihovu ćerku Edu i povede je sa sobom u Ameriku. Kako je Keli odgovorio na tu molbu, nije poznato.
Nakon povratka u SAD, Keli je imao uspešnu karijeru i postao ugledni profesor psihijatrije i kriminologije na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju. A, onda je 1. januara 1958. šokirao porodicu i javnost počinivši samoubistvo u porodičnom domu u Kaliforniji, pred očima supruge, troje dece i oca.
Imao je svega 45 godina, a suicid je počinio slično kao Gering - uz pomoć kalijum-cijanida, doduše ne u tableti, već u prahu.
(Telegraf.rs)