Facebook omiljena meta hakera (FOTO)

Lažiranje Facebook naloga je globalni biznis, s obzirom na to da sajber kriminalci napadaju sajtove na raznim jezicima. Neovlašćeni pristup nalozima na bilo kojoj društvenoj mreži koristi se za širenje fišing linkova ili malvera

  • 0

U prvom kvartalu 2014. godine lažni sajtovi koji imitiraju društvenu mrežu Facebook činili su 10,85 odsto svih slučajeva u kojima je aktivirana anti fišing komponenta, pokazuju podaci kompanije Kaspersky Lab. Samo su lažne Yahoo stranice podstakle više fišing uzbuna, ostavljajući Facebook kao primarnu metu sajber kriminalaca specijalizovanih za krađu naloga na socijalnim mrežama.

Lažiranje Facebook naloga je globalni biznis, s obzirom na to da sajber kriminalci napadaju sajtove na raznim jezicima: engleskom, francuskom, nemačkom, portugalskom, italijanskom, turskom, arapskom i drugima. Neovlašćeni pristup nalozima na Facebook-u ili na bilo kojoj drugoj društvenoj mreži može da se koristi za širenje fišing linkova ili malvera.

Hakeri takođe koriste ukradene naloge kako bi slali spam kontaktima žrtava i kako bi objavljivali spam na zidovima njihovih prijatelja, gde ih mogu videti drugi korisnici, ili kako bi slali poruke sa molbama prijateljima da pošalju hitnu finansijsku pomoć. Oteti nalozi mogu se takođe koristiti da skupljaju informacije o pojedincima koji će u budućnosti biti mete napada.

Vlasnici pametnih telefona ili tableta, koji koriste društvene mreže sa tih uređaja takođe rizikuju da njihovi lični podaci budu ukradeni. Da stvar bude gora, kako upozoravaju iz kompanije Kaspersky, neki mobilni pretraživači sakriju "adress bar" dok otvaraju stranicu, što znatno otežava korisnicima da uoče lažni izvor.

Takođe, stručnjaci savetuju da, ukoliko korisnik primi e-mail notifikaciju od Facebook-a ili poruku da mu račun može biti blokiran, nikada ne unosi svoje podatke u formi koja prati tu poruku. Naime, Facebook nikada ne traži od korisnika da unesu svoju šifru u mejlu ili da pošalje svoju šifru putem mejla.

Osim toga, potrebno je postaviti kursor na link i proveriti da li vodi ka zvaničnoj Facebook stranici, ili čak i ručno ukucati adresu, jer sajber kriminalci mogu da prikriju adrese koje vode do korisnika. Kada se ručno ukuca URL u polje sa adresom, potrebno je ponovo proveriti kako bi se uverio da nije lažna.

Iz kompanije poručuju korisnicima da zapamte da Facebook koristi HTTPS protokol za prenos podataka, a da odsustvo sigurne veze verovatno znači da su posetili prevarantski sajt čak i ako URL adresa deluje ispravno.

Najnovije vesti iz sveta kompjutera, igrica, mobilnih telefona, gedžeta možete pratiti i na našoj Facebook stranici!

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA