Zašto su neistne o vakcinama i dalje prisutne na društvenim mrežama?

I pored toga što su stručnjaci uspeli da dokažu da Facebook uspešno "demotiviše" anitvakserske sadržaje još od 2019. godine, trebalo im je vremena da otkruju razlog zbog koga oni i dalje kruže u tolikom broju...

  • 0
Facebook, Fejsbuk Foto: Pixabay

Nakon što je poslednjih meseci u svim delovima sveta počela vakcinacija protiv korona virusa, antivakserski pokreti su maksimalno pojačali svoju aktivnost na Facebook-u i drugim društvenim mrežama.

Internet platforme su odmah stupile u "kontranapad", uklanjajući "antivakserske" sadržaje, koji nisu zasnovani na naučnim činjenicama, zabranjujući različite stranice koje su služile za plasiranje neproverenih i neosnovanih informacija i činjenica.

U tome je prednjačio Facebook, ali su njegovi korisnici primetili da, ne samo što takve stranice i postovi još uvek postoje i šire glasine o vakcinaciji, već su počele čak i da prodaju majce i druge proizvode putem kojih reklamiraju svoje stavove.

"Eksplozija" antivaksera

Niko ne spori da vakcine mogu imati negativne prateće efekte na neke ljude, kao ni to da su u nekim slučajevima posredno dovele do smrtnog ishoda. Međutim, kada je pre nekoliko nedelja jedan stariji bračni par preminuo nakon primanja vakcine protiv kovida-19, jedna antivakserska Facebook stranica sa više oko 60.000 pratilaca je "ekspolodirala".

Prenoseći vest, administratori su ostavili komentar velikim slovima "Odstrel starih ljudi počinje!" (engl. And the culling of old people begins!), pa im je takav bombastičan pristup doneo na hiljade pregleda i privukao još pratilaca na stranicu, pisali su australijski mediji.

Ova priča je samo kap u okeanu, u kome odavno "pliva" ona najpoznatija o "čipovanju" i Bilu Gejtsu koji iza njega stoji. Budući da je takvih primera internet prepun, nije mali broj onih koji u poslednje vreme sve više primećuju da, i pored gromoglasnih najava o uklanjanju, antivakserski sadržaji i dalje kruže mrežama.

Saopštenje o zabrani svih netačnih i neproverenih tvrdnji Facebook  je obrajvio 9. februara, ali su posle tog datuma, čak i neki uklonjeni sadržaji nastavili svoj onlajn život. Neke od spornih stranica Facebook je uklonio tek nakon izveštavanja medija o tom problemu.

Zašto Facebookova zabrana "ne radi"?

Zvaničnici te društvene mreže tvrde da dosta toga što rade na tom planu nije vidljivo za širu javnost, najviše tako što onemogućavaju da antivakserski postovi i grupe, kojih ima na desetine hiljada, budu vidljivi za širi krug ljudi, na čemu su nagažovani i "živi" administratori, kao i kompjuterski algoritmi.

Facebook ustupa dosta reklamnog prostora globalnim i lokalnim zdravstvenim institucijama i organizacijama, koja objavljuju pouzdane informacija o pandemiji i vakcinaciji. Nedavno su se pohvalili i podacima da su uspeli da uklone 12 miliona objava koje su sadržale lažne informacije o kovidu-19, kao da 167 miliona postova obeleže oznakom upozorenja na neproverene informacije.

Koliko su takve akcije bile uspešne? Odgovori na to pitanje su tražili stručnjaci sa sidnejskog Tehnološkog univerziteta koji su brojne, u periodu od 18 meseci, pratili brojne antivakserske Facebook grupe.

Oni su uspeli da dokažu da Facebook uspešno "demotiviše" anitvakserske sadržaje još od 2019. godine, a naročito pojačanim intenzitetom od marta 2020.

Problem je dosta komplikovaniji

Istraživači su se fokusirali samo na stranice sa najviše pratilaca i najviše objava, čiji je doseg Facebook uspevao da suzbije. Međutim, primećen je veliki porast broja deljenja objava sa antivakseriskim sadržajima, naročito na prelazu iz 2020. u 2021. godinu.

Pokazalo se da je problem u tome što je Facebook "demotivisao" najveće, ali ne i one stranice koje svojim sadržajima privlače najviše pažnje. I dok algoritim mnogo lakše može da detektuje golotinju ili krv na fotografiji, mnogo mu je teže da razume određene jezičke fraze i da ih dovede u određeni kontekst.

Stručnjaci su zaključili da su antivakserske stranice postale vešte u zaobilaženju izražavanja na način koji može biti lakše prepoznat, pa tako u npr. u naslovima izbegavaju da se služe izričitim tvrdnjama.

Kada postuju neki antivakserski link, administratori stranica ih tumače u formi negativnog spina, ali se trude da izostave glavni negativan kontekst. Takve vrste negativno intoniranih informacija, izvučenih iz konteksta, ne samo da se veoma teško detektuju, nego dovode Facebookove algoritme u čudnu i gotovo nemoguću situaciju da mora da "raspetljava" značenja konteksta u koga su neke reči stavljene.

A to je za algoritam skoro pa nemoguća misija, dok je broj moderatora, izgleda, nedovoljan...

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA