Zašto su vaše fotografije loše: 6 stvari koje niste znali o kamerama telefona

N. M.
N. M.    ≫   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Kamere telefona su postale neverovatno moćne, ali još uvek postoji previše dezinformacija o tome kako one zaista funkcionišu. Vreme je da se suočimo sa istinom. Mnogi korisnici donose pogrešne odluke prilikom kupovine telefona jer veruju mitovima koji kruže internetom već godinama.

Od ludila sa megapikselima do zabluda o zoom objektivu i saradnji sa poznatim kompanijama za kamere, ovi mitovi koštaju ljude savršenih fotografija svaki dan. Danas ćemo razbiti sedam najčešćih laži o kamerama telefona koje morate prestati da slušate.

Ako ste spremni da otkrijete istinu o fotografskim mogućnostima vašeg telefona i konačno napravite fotografije kakve zaslužujete, nastavite sa čitanjem.

Mit broj 1: Noćni režim je koristan samo u potpunoj tami

Ideja da je noćni režim kamere telefona koristan samo u potpuno tamnim uslovima je česta zabluda. Dok noćni režim briljira u gotovo potpunoj tami, njegove prednosti se proširuju van tih ekstremnih scenarija.

Idealno mesto za noćni režim često leži u slabo osvetljenim okruženjima koja nisu potpuno tamna. Razmislite o slabo osvetljenim restoranima, prizorima u sumrak ili unutrašnjim snimcima sa minimalnim veštačkim osvetljenjem.

Noćni režim osvetljuje senke, smanjuje šum i poboljšava jasnoću. Dizajniran je da optimizuje kvalitet slike u bilo kojoj situaciji sa ograničenim dostupnim svetlom, čak i ako nije potpuna tama. Sledeći put kada budete u slabo osvetljenom okruženju, uključite noćni režim.

Mit broj 2: Morate ručno da podešavate podešavanja za dobre fotografije

Prošli su dani kada ste morali ručno da prilagođavate podešavanja kamere da biste dobili željene rezultate. Moderni pametni telefoni su prepuni sofisticiranih procesora i algoritama koji analiziraju scenu u realnom vremenu i automatski optimizuju niz podešavanja.

Proizvođači telefona ulažu značajno u svoje osnovne aplikacije za kamere kako bi osigurali da pružaju odlične rezultate u automatskom režimu. Ne morate da se oslanjate na aplikacije treće strane.

Standardni režimi proizvode više nego zadovoljavajuće slike za većinu običnih korisnika koji prvenstveno dele fotografije na društvenim mrežama ili ih gledaju na ekranima svojih telefona.

Mit broj 3: Veći zoom opseg je uvek bolji

Natpisi poput "100x Space Zoom" mogu biti primamljivi. Međutim, većina ovog oglašavanog zoom opsega se često postiže kroz digitalni zoom, što utiče na kvalitet. Ovo je u suštini odsecanje dela slike uhvaćene senzorom i zatim digitalno uvećavanje preostalih piksela.

Ne hvatate više detalja, već samo činite postojeće piksele većim, što često dovodi do zamućenih rezultata. Proizvođači često ističu ove masivne zoom cifre kao ključnu prodajnu tačku, jer potrošači mogu smatrati veći broj boljim telefoto mogućnostima.

Cifra "100x" ili "200x" zvuči impresivno, čak i ako je praktična upotrebljivost tog ekstremnog zoom-a ograničena. Ne dajte se zavarati neverovatno visokim zoom brojevima na specifikaciji.

Mit broj 4: Svi preferiraju originalne slike

Lepota je u oku posmatrača, i ovo važi za fotografiju. Ono što jedna osoba smatra originalnim predstavljanjem, druga može smatrati dosadnim ili bez živosti.

Mnogi preferiraju dodatni kontrast i topliji izgled svojih fotografija tako da ih ne moraju retuširati pre postavljanja na društvene mreže. To je jedan razlog zašto mnogi smatraju Pixel fotografije dosadnim. Ipak, svetle, zasićene slike često se ističu u prepunom feed-u i imaju tendenciju da privuku više angažovanja.

Različiti korisnici imaju različite preferencije kada je reč o obradi fotografija, i nema pogrešnog odgovora.

Mit broj 5: Veći broj megapiksela rezultuje boljim slikama

Ovo je jedan od najupornijih i obmanjujućih delova informacija u svetu digitalne fotografije, posebno kada su u pitanju kamere telefona. Megapiksel se odnosi na milion piksela, a broj megapiksela senzora kamere govori o broju ovih svetlosno osetljivih elemenata raspoređenih na senzoru.

Dok veći broj megapiksela rezultuje većom datotekom slike sa više individualnih piksela, ovo ne znači automatski da će slika biti bolja u smislu detalja, tačnosti boja i performansi pri slabom svetlu. Videli smo kako pravilno implementiran 12MP ili 48MP objektiv pobedi 200MP senzor.

Veličina senzora slike je značajniji faktor u kvalitetu slike od broja megapiksela. Veći senzor može da primi veće piksele i uhvati više svetlosti. Ovo rezultuje boljim dinamičkim opsegom i manjim šumom.

Mit broj 8: Više kamera je uvek bolje

Trend više kamera na telefonima može biti stvarno koristan, ali je takođe postao marketinška igra. Ponekad proizvođači uključuju dodatne objektive poput posvećenih makro ili depth senzora, prvenstveno da bi njihova specifikacija bila privlačna potrošačima.

Dok ovi objektivi služe svrhu, njihova implementacija je često razočaravajuća, posebno na budžetskim uređajima, a postojeći objektivi višeg kvaliteta na uređaju mogu da repliciraju njihovu funkcionalnost.

Uzmite depth senzor, na primer. Njegov glavni zadatak je da pomogne u kreiranju bokeh efekta u portretnom režimu. Međutim, mnogi moderni telefoni postižu odličnu mapu dubine i zamućivanje pozadine kroz sofisticirane softverske algoritme.

Telefon sa dobro projektovanim primarnim objektivom, svestranim ultrawide i dobrim telefoto objektivom može često da pruži daleko superiorne rezultate od telefona sa četiri ili pet objektiva, gde su neki nekvalitetni dodaci.

(Telegraf.rs)

Video: Udes kod skretanja za Pupinov most: Snimak sa lica mesta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA