Šta se desi kada vlada državi ugasi internet? Ljudi su prestali da imaju seks, banke su se zatvorile, a onda se dogodilo čudo

Svoja iskustva o životu nakon gašenja interneta u Togou opisao je Mavuna Koutonin, novinar i urednik iz Togoa koji prati tehnologiju, prenosi britanski "Guardian"

  • 0

Vlada republike Togo 5. septembra ove godine u 10 sati ujutru isključila je kompletan pristup internetu svim svojim građanima, a namera im je bila da spreče mlade ljude širom zemlje da organizuju proteste. Međutim, ova odluka pokrenula je niz događaja u životima stanovnika afričke zemlje.

Fejsbuk otkrio rusku kampanju za širenje lažnih vesti: Ovoliko para su dali tokom američkih predsedničkih izbora!

Svoja iskustva o životu nakon gašenja interneta u Togou opisao je Mavuna Koutonin, novinar i urednik iz Togoa koji prati tehnologiju, prenosi britanski "Guardian". Ispovest ovog čoveka u nastavku vam prenosimo u celosti.

"Ljudi su prvo bili zbunjeni. Pokušavali su da resetuju svoje telefone i računare. Telekom kompanije su se nosile s brojnim pritužbama, a inženjeri su proglašeni nesposobnim. A onda su svi shvatili da je internet ugasila vlada.

Te prve večeri, klubovi i restorani bili su prazni. Ljude je obuzeo strah. Počeli su da govore o podizanju novca s računa, za slučaj da se banke zatvore ili da vlada ne može da isplati plate. Međutim, nisu radile ni banke - internet je bio ugašen.

Za većinu Togoanaca, internet je WhatsApp. Preko te applikacije svi komuniciraju, dogovaraju se sastanci, dejtovi, šalju se linkovi i druži se. Prvo što je stradalo nestankom interneta je seksualni život Togoanaca - bili su prisiljeni da odu u barove i troše pravi novac na poklone, umesto romantičnog digitalnog cveća.

Međutim, neočekivana posledica ugašenog interneta bio je skok u produktivnosti. Ljudi su se bili u stanju da se fokusiraju na posao bez neprekidnog ometanja sadržaja s interneta i poruka na telefonu. Izvan posla, ljudi su počeli da se druže, razgovaraju, šetaju po parkovima i uživaju u otvorenom prostoru.

Foto: pixabay.com

Porastao je interes za čitanjem - nemirni mladi i odrasli prigrlili su prašnjave knjige i magazine. Porodične večere trajale su duže. Činilo se kao da je ljudima više stalo, da su više dostupni jedni drugima.

Nakon nedelju dana, država je naglo ponovo uključila internet. Za poslovne ljude i IT stručnjake, radilo se o stresnih nedelju dana, a gašenje je poljuljalo njihovu veru u digitalne transakcije - kompanije koje su prebacile bitne informacije u digitalni oblak nisu mogle da pristupe ni svojim alatima, ni svojim podacima. Virtuelno poslovanje, ispostavilo se, nije preporučljivo u državama sklonim diktaturi.

Vladin plan da utiša bunt mladih spektakularno je propao. Da su mladima ponudili besplatni internet i jeftinije pivo, niko ne bi imao vremena da se buni. Međutim, gašenje interneta je privuklo veliku pažnju mladih koji se pre toga uopšte nisu ni zanimali za politiku. Odjednom im je neko prekinuo glavni kanal za komunikaciju. Većina se smesta pridružila glasovima opozicionom režimu koji su do tada ignorisali.

Foto: Pixabay.com

Na kraju, gašenje je bilo stresno i negativno - poput života u otvorenom zatvoru: ne možete da stupite u kontakt s voljenim osobama i one ne mogu da stupe u kontakt s vama, samo zato jer je neko tako odlučio i sproveo to protiv vaše volje. Naši životi u tolikoj su se meri preselili online, gde je gašenje interneta slično zatvoru.

I ne bi trebalo hvaliti zatvore samo zato što u njima ljudi imaju više vremena za čitati knjige - Mavuna Koutonin.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA