Zabrinjavajuće otkiće: Naučnici pronašli plastiku u ljudskim plućima, jetri i bubrezima

Mikroplastika je izuzetno lako dospeva u prirodu i tamo se dugo zadržva, pa su njenu tragovi često pronalaženi u najdubljim "ćoškovima" naše planete, ali i u morskoj hrani...

  • 5
More plastika Hrvatska Printscreen/Facebook/Klara Ljubenko

Komadići mikroplastike pojavljuju se u unutrašnjosti ljudskih tkiva, pokazuje istraživanje koje su sproveli naučnici sa Državnog univerziteta u Arizoni. Njihov tim je otkrio komadiće nanoplastike u svih 47 uzoraka različitih ljudskih organa koje su ispitivali, uključujući tu uzorke pluća, jetre, slezine i bubrega.

Koristeći optički spektroskop, naučnici su u svakom uzorku tkiva uočili tragove polikarbonata (PC), polietilen tereftalata (PET), polietilena (PE), i nekih "običnih" plastičnih supstanci. Takođe su pronašli i tragove bisfenola A (BPA), materijala koji se koristi u izradi posuda za hranu, prenosi Futurism.

- Plastiku koja zagađuje sredinu moguće je pronaći bukvalno na svakoj tački zemljine kugle. I za samo par decenija, čovečanstvo je stiglo od gledišta da je plastika od izuzetne koristi za čaovečanstvo, do toga da za njega predstavlja jednu od najvećih pretnji - ističe doktor Čarls Rolski, koji će rezultate istraživanja predstaviti na sastanku Američkog hemijskog društva (American Chemical Society - ACS).

Mikroplastika je izuzetno lako dospeva u prirodu i tamo se dugo zadržva, pa su njenu tragovi često pronalaženi u najdubljim "ćoškovima" naše planete, kao što su velike morske dubine, pa je tako i dospevala u morsku hranu.

Jedno prethodno istraživanje, sprovedeno u Nemačkoj na uzorku od 2.500 dece, starosti između 3 i 17 godina, pokazalo je da 97 odsto sakupljenih uzoraka krvi i urina sadrže toksične nivoe plastičnih nusprodukata. Slično se deogodilo i 2018, kada je na 10 grama ispitivane stolice pronađeno 20 delića mikroplastike.

Istraživanje iz Arizone, međutim, pokazuje izuzetan nivo detalja kada su tragovi plastike u organizmu u pitanju.

- Analizirani uzorci su nam dali detaljne informacije o životu, načinu ishrane i izaovima kojima su ljudi bili izloženi. Budući da smo upozanti sa načinom života donora organam naša studija je prva pokazala tragove i načine potencijalne izloženosti mikro i nano plastici – ističe Rolski.

On, međutim, dodaje da su, u ovoj fazi, naučnici još uvek ne znaju da li plastika koja dospe u organizam predstavlja smetnju po ljudsko zdravlje.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • dago 1

    18. avgust 2020 | 20:07

    Na primjer kad jedemo jogurt kasikom dobro pocistimo i nagrebemo sitne cestice. Ma nije to nista al iz dana u dan pa cijeli zivot unosimo plastiku a kad se ona negdje talozi, nakupi se

  • teorija zavere

    19. avgust 2020 | 08:21

    "...naučnici još uvek ne znaju da li plastika koja dospe u organizam predstavlja smetnju po ljudsko zdravlje." Ma jok, korisna je, narocito za zene, povecaju im se grudi. Gde su bre naucnici koji istrazuju radi istine? Danas se sve vrti oko para. Ne smes da se zameris korporacijama jer nece biti finansiranja sledeceg projekta. Kod nas zabranise plasticne kese kao da su one najveci zagadjivac. Da se razumemo i ja sam da se izbace iz upotrebe obicne plasticne kese, ali zasto ne zabrane plasticnu ambalazu? U jednoj flasi ima vise plastike nego u ko zna koliko kesa! U plasticnom cepu ima vise palstike nego u celoj boci, pa kad to saberete vidite koliko to zagadjuje okolinu. Ali, ko sme da udari na korporacije? Bolje da obicnom gradjaninu naplatimo plasticnu kesu.

  • eNL

    18. avgust 2020 | 18:34

    evo već mi jedna kesa puče u stomaku 🙃🙃🙃😉

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA