≫ 

Vreme čitanja: oko 1 min.

Trenutak za istoriju: Lansirana svemirska misija ka Jupiterovim mesecima

Vreme čitanja: oko 1 min.

etelici će biti potrebno osam godina da stigne do Jupitera, najveće planete našeg Sunčevog sistema

  • 0

Evropska svemirska agencija lansirala je danas svemirski brod da istraži Jupiter i tri njegova najveća i najintrigantnija meseca.

Prva evropska posvećena misija Jupiteru, najvećoj planeti Sunčevog sistema, zvanično je počela lansiranjem "Juicea" u svemir na raketi Ariane 5.

Planirano je da letelica ostane u Sunčevom sistemu osam godina.

Mediji prenose da su se pojačivači i oklop na raketi Ariane 5 uspešno razdvojili.

"Ovo je sjajno", kaže naučnik u direktnom prenosu Evropske svemirske agencije.

On objašnjava da to znači da je raketa "prešla granice atmosfere" i da bi Juice trebalo da se odvoji od rakete za oko 24 minuta.

On je dodao da Ariane 5 "trenutno mnogo ubrzava i da svi parametri idu glatko".

Juice se odvojio od rakete koja ga nosi u svemir i sada je zvanično sam na osmogodišnjoj misiji na Jupiter.

Podsetimo, Evropska svemirska agencija (ESA) odložila je juče lansiranje letelice na Jupiter i tri njegova meseca zbog nepovoljnih vremenskih uslova, prenosi Blumberg.

"Misija Juice" (Jupiter Icy Moons Explorer) trebalo je da bude lansirana na raketi Ariane 5 iz evropske svemirske luke u Kuruu, koja se nalazi u Francuskoj Gvajani.

Letelici će biti potrebno osam godina da stigne do Jupitera, najveće planete našeg Sunčevog sistema. Tokom svog dugog krstarenja, svemirska letelica će koristiti neke "gravitacione praćke" dok leti pored Zemlje, našeg Meseca i Venere kako bi zapravo stigla do Jupitera.

Kada Juice stigne na Jupiter u julu 2031. godine, svemirska letelica će provesti oko tri i po godine u orbiti oko gasnog giganta i u obilasku tri njegova meseca: Ganimede, Kalista i Evrope. Pred kraj misije, Juice će se fokusirati isključivo na orbitu Ganimede, što će ga učiniti prvom svemirskom letelicom koja je ikada orbitirala oko meseca u spoljašnjem Sunčevom sistemu.

Ganimeda, Kalisto i Evropa su sateliti prekriveni ledom koji mogu da sadrže podzemne okeane koji su potencijalno puni života.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA