Ovaj telefon izgleda kao bilo koji moderni uređaj, ali softver otkriva daleko mračniju realnost

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Pametni telefon prokrijumčaren iz Severne Koreje otkriva zabrinjavajući uvid u način na koji Kim Džong Unov režim kontroliše svoje građane - do samih reči koje kucaju na svojim uređajima.

Telefon izgleda kao bilo koji moderni uređaj, ali softver otkriva daleko mračniju realnost. Uređaj koji je analizirao BBC pokreće se sa animiranom severnokorejskom zastavom koja se vijori po ekranu.

Jedna od najzanimljivijih karakteristika bila je automatska cenzura reči koje država smatra problematičnim. Kada korisnici ukucaju "oppa" - južnokorejski termin koji se koristi za starijeg brata ili dečka, telefon automatski menja reč u "druže". Zatim se pojavljuje upozorenje koje korisniku govori da se "oppa" može koristiti samo za stariju braću.

Kucanje fraze "Južna Koreja" izaziva još jednu promenu. Fraza se automatski zamenjuje sa "marijonetska država", što odražava jezik koji se koristi u zvaničnoj severnokorejskoj retorici.

Nadzor koji ne prestaje - snimci ekrana svakih pet minuta

Zatim dolaze još uznemirujuće funkcije. Telefon nečujno pravi snimak ekrana svakih pet minuta, čuvajući slike u skrivenom folderu kojem korisnici ne mogu da pristupe. Prema BBC-u, vlasti mogu kasnije da pregledaju ove slike kako bi nadgledale aktivnost korisnika.

Uređaj je prokrijumčaren iz Severne Koreje od strane Daily NK, medijske organizacije sa sedištem u Seulu koja se specijalizuje za severnokorejska pitanja. Nakon ispitivanja telefona, BBC je potvrdio da su mehanizmi cenzure duboko ugrađeni u softver. Stručnjaci kažu da je ova tehnologija dizajnirana ne samo da kontroliše informacije, već i da pojača državne poruke na najličnijem nivou.

"Pametni telefoni su sada sastavni deo načina na koji Severna Koreja pokušava da indoktrinira ljude", rekao je Martijn Vilijams, stariji saradnik u Stimson centru u Vašingtonu i stručnjak za severnokorejsku tehnologiju.

Pojačane mere kontrole mladih

Korišćenje pametnih telefona je poraslo u Severnoj Koreji u poslednjim godinama, ali pristup ostaje strogo kontrolisan. Uređaji ne mogu da se povežu na globalni internet i podležu intenzivnom vladinom nadzoru.

Režim je pojačao napore da eliminiše južnokorejski kulturni uticaj, koji smatra subverzivnim. Takozvane "omladinske patrole" su raspoređene da sprovedu ova pravila, često zaustavljajući mlade ljude na ulicama da pregledaju njihove telefone i proveravaju tekstualne poruke u potrazi za zabranjenim jezikom.

Kang Gjuri, 24-godišnja severnokorejska disidentkinja koja je pobegla iz zemlje čamcem 2023. godine, rekla je BBC-u da su je vlasti redovno zaustavljale i konfiskovale joj telefon kako bi tražile zabranjene južnokorejske fraze u njenim porukama.

"Mislila sam da je normalno što nas država toliko ograničava. Mislila sam da druge zemlje žive sa ovom kontrolom", objasnila je. "Ali tada sam shvatila da je to bilo samo u Severnoj Koreji."

Neki severnokorejski begunci su podelili da je izloženost južnokorejskim dramama ili stranim radio emisijama igrala ključnu ulogu u njihovoj odluci da pobegnu iz zemlje. Uprkos rizicima, spoljašnji mediji se i dalje krijumčare - često preko USB štapića i memorijskih kartica skrivenih u pošiljkama hrane.

(Telegraf.rs/BBC)

Video: Reditelj Danilo Bećković otkrio detalje o "Pupinu", seriji o Mihajlu Pupinu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA