Sledeći nosivi uređaj bi mogla da bude električna "tetovaža" na licu koja meri mentalni stres

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Tetovaže mogu puno toga da otkriju o osobi. Jednog dana mogle bi čak da otkrivaju i moždane talase te osobe. Barem, to je cilj istraživača sa Univerziteta Teksas u Ostinu.

"Ova tetovaža nije kao normalna tetovaža", objašnjava Nanšu Lu, profesorka sa Odseka za vazduhoplovno inženjerstvo i mehaniku. Lu je radila zajedno sa profesorom inženjerstva Luisom Sentisom i drugima na razvoju ultra-tankog, bežičnog uređaja koji je uporedila sa nalepnicom privremene tetovaže.

Ovaj neinvazivni uređaj, koji se aplikuje na kožu pomoću lepka, meri aktivnost mozga i pokrete očiju kako bi procenio mentalno opterećenje pojedinca.

Lu kaže da je uređaj namenjen ljudima koji rade u visokorizičnim ili zahtevnim poslovima, kao što su piloti aviona, kontrolori letnog saobraćaja, operatori dronova i teleoperatori robota. Ovi poslovi mogu se smatrati stresnim jer zahtevaju fokus, veštine brzog razmišljanja i malu marginu za grešku.

"Tehnologija se razvija mnogo brže od ljudske evolucije, pa je veoma teško održati korak sa tehnološkim zahtevima modernih poslova", kaže ona. "Zato je veoma važno ne preopteretiti operatora jer to ne samo što ugrožava ishod misije, već i šteti njihovom zdravlju."

Iako ideja elektronske tetovaže možda zvuči kao nešto iz naučnofantastičnog filma, ljudi i tehnologija se spajaju već neko vreme. Pre skoro 40 godina, na primer, prvi potpuno digitalni slušni aparat postao je dostupan javnosti, prema podacima Hearing Health Foundation. A sada Ilon Mask ugrađuje računarske čipove u ljudski mozak kroz svoju kompaniju Neuralink.

Skorašnji izumi nosive tehnologije uključuju pametne satove, Bluetooth slušalice, VR slušalice i fitness trekere, da spomenemo samo neke. Neki zdravstveno svesni ljudi investiraju u nosivu tehnologiju poput Oura Ring-a, koji prikuplja podatke o svemu - od aktivnosti spavanja do telesne temperature.

Međutim, ti uređaji ne analiziraju aktivnost mozga i pokrete očiju.

Kako funkcioniše napredna elektronska tetovaža

"Tokom godina razvili smo seriju neinvazivnih e-tetovaža koje se prilagođavaju koži za merenje kardiovaskularnog zdravlja, zatim merenje mentalnog stresa kroz znojenje dlanova", kaže Lu o prethodnim uređajima čiji je razvoj pomagala. "Sada, konačno, prelazimo na moždane talase."

Lu kaže da uređaj sigurno nije prvi ili jedini EEG senzor na tržištu, ali je manji i lakši od prethodnih modela. Sprovođenje EEG testa obično zahteva pričvršćivanje elektroda na celu lobaniju pojedinca uz gel ili pastu za prikupljanje podataka, što može biti dugotrajno.

Istraživači sa Univerziteta Teksas u Ostinu pokušavaju da pojednostave taj proces dokazujući da se mentalno opterećenje može meriti samo sa čela. Tokom laboratorijskih testova, učesnici su radili vežbe memorisanja koje su uključivale ekran sa svetlećim kutijama.

"U prošlosti nije postojao način da se objektivno proceni mentalno opterećenje. Ispitanici su morali da završe test i zatim popune upitnik", kaže Lu. "Ali u budućnosti, ako možemo implementirati neki lagani model mašinskog učenja direktno na mikroprocesor u Bluetooth čipu na e-tetovažu, naš cilj je da to jednog dana to možemo da radimo u realnom vremenu."

Izveštaj kompanije Grand View Research navodi da je globalno tržište nosive tehnologije vredno 84,2 milijarde dolara u 2024. godini i očekuje se da dostigne 186,14 milijardi dolara do 2030. godine, što naglašava spremnost potrošača da integrišu tehnologiju u svoj svakodnevni život.

Međutim, elektronske tetovaže neće biti komercijalno dostupne uskoro. Lu i njene kolege još uvek sprovode testove i razvijaju tehnologiju.

Ipak, ona može da zamisli svet u kojem e-tetovažu koriste ljudi koji nisu zaposleni u visokorizičnim poslovima. Mogla bi se koristiti od strane "ljudi koji žele da se fokusiraju kao i ljudi koji žele da meditiraju da vide da li su stvarno opušteni", kaže Lu.

(Telegraf.rs)

Video: Sudar na Novom Beogradu: Vozač Mercedesa udario u kultivator

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA