≫ 

Zbog jednog događaja koji kriju zidine drevnog Pirotskog grada, došlo je do najveće bitke u srpskoj istoriji (FOTO) (VIDEO)

Utvrđenje je bilo u vojnoj upotrebi sve do prve polovine 20. veka, a danas se ubraja među spomenike kulture od velikog značaja

  • 0

Pirotski ili Momčilov grad je zidano vojno utvrđenje podignuto pored reke Nišave na izdvojenoj steni kod uzvišenja Sarlah u današnjem Pirotu. Na mestu današnjeg grada nalazila se kula motrilja koja se pominje u trećem veku. U 12. veku grad se pominje pod imenom Atrubi. Za ovo zdanje vezuje se veliki broj misterioznih priča, pa je tu i legenda o Kosovskoj bitki.

GRAD ŽRNOV POVRH AVALE: Sve o tvrđavi iz srednjeg veka koja je srušena zbog Spomenika neznanom junaku (FOTO)

Pod nazivom Pirot prvi put se pominje u 16. veku. Čine ga tri spojene celine: Gornji, Srednji i Donji grad Gornji grad je podignut tokom poslednjih decenija XIV veka, u vreme vladavine kneza Lazara. Prema narodnom predanju, podigao ga je velmoža Momčilo o kojem nema mnogo podataka, osim da je živeo u 14. veku i učestvovao u brojnim vizantijskim građanskim ratovima gde je stekao titulu despota.

Foto: Wikipedia/Pudelek (Marcin Szala)

Period njegovog despotovanja nije trajao dugo jer je poginuo 1345. godine. Ne postoje pouzdani podaci o tome da li ga je podigao Momčilo ili lično knez Lazar, zbog straha od turske najezde.

Foto: Wikipedia/MrPanyGoff

Osmanlije su uspele da osvoje grad, ali ga je 1386. godine povratio vojvoda Dimitrije. Istoričari veruju da je baš taj događaj bio povod za Kosovski boj. Tokom prve polovine 15. veka grad se nalazio na prostoru srpsko-osmanlijskih sukoba, tako da se povremeno nalazio u posedu srpskih despota Stefana i Đurđa, nakon čega je trajno priključen Otomanskoj imperiji.

Foto: Wikipedia/Miljan Simonović

Srpsko srednjovekovno utvrđenje je relativno malih dimenzija i sastojalo se od citadele branjene predutvrđenjem. Kasnije mu je, najverovatnije u 18. veku, dograđen slabiji bedem sa puškarnicama na prostoru prema reci. Utvrđenje je bilo u vojnoj upotrebi sve do prve polovine 20. veka, a danas se ubraja među spomenike kulture od velikog značaja, piše rasen.rs.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA