Ministar Selaković otvorio izložbu posvećenu Steriji Popoviću u Narodnom pozorištu

A. N.
A. N.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 1

Ministar kulture Nikola Selaković je na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu otvorio izložbu "Filološko delo Jovana Sterije Popovića - Rečima kroz vekove” autorke Nede Pavlović, na kojoj je predstavljena i njena monografija o srpskom književniku.

Govoreći pred brojnim zvanicama, Selaković je istakao da monografija "Filološko delo Jovana Sterije Popovića" i multimedijalna izložba usmeravaju pažnju na Steriju Popovića kao na izvrsnog filologa, profesora prava, besednika i utemeljivača budućeg Društva srpske slovesnosti, današnje Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Na svečanosti u foajeu pozorišta, Selaković je rekao da knjiga i izložba, realizovani uz pomoć Ministarstva kulture i Narodnog pozorišta, dolaze kao dragoceni putokaz kroz Sterijin filološki svet.

Prema njegovim rečima, otkrivaju ga kao ličnost koja se nije samo borila za pravilnost srpskog jezika, već i da svojom snagom i pojmovima iznese ključne reči nauke i visoke kulture.

"Autorka nam svojim radom poručuje da Sterija nije samo prošlost koju proučavamo, već živi dijalog koji i danas vodimo o svom identitetu. Dijalog koji nas poziva da mudro i odmereno spajamo najbolje tekovine kulturnog nasleđa sa vremenom u kojem živimo i koja tek dolaze", istakao je ministar.

U trenutku kada se navršava 220 godina od rođenja i 170 od smrti Popovića, koji je živeo svega 50 godina, Selaković je primetio da je "iza sebe ostavio impozantno delo čije veličine, dimenzije i domete, do dana današnjeg nikada nismo uspeli da sagledamo u celini".

Selaković je dodao da večerašnji skup predstavlja posebnu priliku da se šira kulturna javnost upozna sa malo poznatim naučnim stvaralaštvom Popovića.

"Književno delo velikog Sterije nije u pravoj meri poznato celokupnoj srpskoj javnosti. Svi volimo 'Rodoljupce' i čudimo se kako su i danas aktuelni isti likovi iz te gorke komedije, koji traže političku korist na narodnoj nesreći", naveo je Selaković.

Smejemo se Femi iz "Pokondirene tikve", prepoznajući u njenom liku mnoge likove današnjice, a volimo i "Kir Janju", rekao je Selaković i dodao da su ti Sterijini komadi postali su klasična dela srpskog teatra i danas jednako privlače publiku kao i pre gotovo dva veka.

"Ali Sterijine tragedije, romani i poezija, u vidokrugu su samo nekolicine današnjih poznavalaca srpske istorije književnosti. Istu sudbinu ima i Sterijino naučno-filološko stvaralaštvo", naveo je Selaković.

Prema njegovim rečima, Sterija se zalagao za očuvanje određenih slavizama i etimoloških korena, odnosno da književni jezik zadrži vezu sa tradicijom i crkvenoslovenskim nasleđem kako bi bio bogatiji i precizniji.

Selaković je dodao da je Sterija pokazivao posebno kroz rad na polju pravnih nauka kako se grade nove reči čijim korišćenjem čuvamo naše jezičko nasleđe.

Kako je naglasio, "lepota jezičkog izražavanja bila je poseban predmet zanimanja velikog srpskog pisca rodom iz Vršca.

"Verovatno je da nam Sterijin jezik danas zvuči staromodno, kitnjasto i malo izveštačeno, ali je nesporno da zvuči lepo, otmeno i da u njemu prepoznajemo izgubljenu nit jezičkog povezivanja sa slavjanskim rodom", istakao je ministar.

Pavlović je podsetila da je pre deset godina odbranila doktorsku disertaciju pod mentorstvom akademika i filologa Predraga Pipera (1950-2021), ali da nije prestala potreba da istraživanja iznese pred širu javnost i pokaže da filologija i nacionalna kultura nisu rezervisani za uže akademske krugove.

"Iz dubokog osećanja da postoji kulturološka nepravda prema Steriji koja mora biti ispravljena rođen je ovaj projekat. Sterijino filološko delo nikada nije dobilo prostor koji zaslužuje i danas to menjamo", naglasila je Pavlović.

Priznavši da je proučavajući Steriju naučila da ne prihvata prvu interpretaciju, da ispod svake forme traži suštinu i da se ne boji nelagodnih zaključaka, Pavlović je dodala da je naučila iznad svega da dublje razume srpski mentalitet i duhovno biće.

"Knjiga je razgovor sa čitaocem, a izložba sa svima ostalima. Sterijine ideje imaju snagu koja se ne sme zadržati samo unutar korica. One treba da hodaju prostorom. Zato je monografija temelj, a izložba zgrada", rekla je Pavlović.

V.d. direktora Narodnog pozorišta Dragoljub Bajić je rekao da Sterija predstavlja jednu od najznačajnijih ličnosti srpske književnosti, da je, između ostalog, bio osnivač moderne srpske drame i jedan od utemeljivača srpske teatrologija.

Izložba se sastoji od panela sa tekstovima o Steriji, kostima korištenih u predstavama odigranim po njegovim delima, kao i njegovim knjigama u raznim izdanjima, dok monografija, u izdanju Prometeja, spaja naučno istraživanje i savremene interpretacije kulturnog nasleđa, sa posebnim fokusom na filološki i književni rad Popovića (1806-1856), jednog od najznačajnijih stvaralaca srpske kulture.

Pavlović je doktor filologije i istraživač u oblasti jezika, književnosti i obrazovanja, i godinama se bavi proučavanjem Sterijinog dela, nastojeći da kroz savremeni pristup ukaže na značaj njegovih ideja u današnjem društvenom i obrazovnom kontekstu.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Upoznajte momka koji je došao iz Sao Tome i Prinsipea: Jedna legenda povezuje naše narode

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Слађана Точиловац Шаљић

    14. maj 2026 | 01:49

    Честитке.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA