≫ 

"Poljska" vila sa alegorijskim figurama u srcu Vračara: Da li znate kom velikanu je pripadala?

"Mene je srpski narod voleo. Ja sam za njega živeo i radio. Ja se zbog toga ponosim..."

  • 0
Vajar Đorđe Jovanović

Đorđe Jovanović / Foto: Wikimedia

U Skerlićevoj ulici broj 6, odmah uz Hram Svetog Save, skoro 100 godina vremenu odoleva dom Đorđa - Đoke Jovanovića - vajara, akademika, svojevrsnog umetnika.

Kuća sa ateljeom, u kojoj je skoro trideset godina živeo i radio jedan od najcenjenijih stvaralaca svog vremena, podignuta je 1926. godine kao slobodnostojeća "poljska" vila sa uređenom baštom. Ovakva zdanja su bila tipična za Vračar sve do kraja Drugog svetskog rata.

Projekat za kuću izradili su arhitekta Dragutin Šiđanski i inženjer Stojan Veljković.

Kuća vajara Đorđa Jovanovića

Kuća vajara Đorđa Jovanovića danas / Foto: Wikipedia/Marjana

Kako bi simbolizovala afinitet stanara, ova jednostavna obrada razuđenih fasada upotpunjena je alegorijskim figurama slikarstva (žena) i vajarstva (muškarac), smeštenim na istaknutom mestu glavne fasade, u polukružnim nišama.

Đokin atelje je bio poprilično veliki - 6 x 6 metara, a jedan zid je bio izrađen u staklu kako bi se postiglo odgovarajuće osvetljenje za stvaralački rad.

U ondašnjoj štampi, kuća je bila navedena kao "primer jednostavnosti, mere i ukusa". Uz atelje, i osnovni stambeni prostor - četiri sobe sa kupatilom i stepeništem - bio je u prizemlju.

Vajar Đorđe Jovanović

Spomenik Josifu Pančiću, delo Đorđa Jovanovića / Foto: Wikimedia/Goldfinger

Školujući se u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, vajar Đorđe Jovanović je, uz Petra Ubavkića, postao jedno od najznačajnijih imena srpskog vajarstva na prelazu iz 19. u 20. vek.

Kao jedan od osnivača Umetničke škole, iz koje je kasnije nastala Umetnička akademija, Jovanović je bio veoma posvećen pedagoškom radu.

Vajar Đorđe Jovanović

Milovan Glišić, delo Đorđa Jovanovića / Foto: Wikimedia/Gmihail

Najznačajniji deo njegovog stvaralačkog opusa predstavljaju javni spomenici, portreti I BISTE, među kojima posebno mesto zauzimaju Spomenik kosovskim junacima u Kruševcu, Vukov spomenik u Beogradu, knezu Milošu Obrenoviću u Požarevcu, zatim Stepi Stepanoviću, Josifu Pančiću, Jovanu Subotiću, Kosti Taušanoviću, vojvodi Vuku, likovi kraljice Marije Krađorđević i Milovana Glišića, kao i niz spomenika na beogradskom Novom groblju.

- Mene je srpski narod voleo. Ja sam za njega živeo i radio. Ja se zbog toga ponosim - izjavio je Đoka Jovanović jednom prilikom za srpsku štampu.

Vajar Đorđe Jovanović

"Miris ruža", delo Đorđa Jovanovića / Foto: Wikimedia/Gmihail

Đorđe Jovanović je preminuo 23. marta 1953. u 92. godini. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

(D.V/Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA