Milena Pavlović Barili: Kosmopolita, vizionarka i muza
Milena Pavlović Barili (1909–1945) je nesumnjivo jedna od najznačajnijih srpskih umetnica međuratnog perioda i ličnost koja je svojim kratkim životom i delom ostavila dubok trag ne samo u srpskoj, već i u evropskoj i američkoj umetnosti. Rođena u Požarevcu, njeno poreklo i nomadski život oblikovali su je u pravog svetskog putnika i kosmopolitu.
Poreklo i rani život: Karađorđević i Barili
Milena je bila dete iz mešovitog braka, što je odredilo njen multikulturalni identitet:
Majka Danica Pavlović: Potomkinja loze Karađorđevića, studirala je umetnost, bila je obrazovana i posvećena kćerki. Otac Bruno Barili: Bio je čuveni italijanski pesnik i kompozitor, iz ugledne umetničke porodice.
Ova kombinacija nasledstva, srpskog i italijanskog, omogućila joj je da se od najranijih dana izražava na više jezika i da joj Pariz, Rim, London, Minhen, a kasnije i Njujork postanu prirodno stanište.
Obrazovanje i putovanje do avangarde
Milena je studirala slikarstvo u Beogradu i Minhenu. Brzo je pokazala izuzetan talenat, ali se njena stilska tendencija ubrzo odvojila od akademskog perfekcionizma. U Evropi je aktivno tražila svoje mesto, putujući po Španiji, Parizu, Rimu i Londonu.
U Parizu, u umetničkoj prestonici sveta, Milena postaje deo avangardne scene. Prijateljevala je sa velikanima poput Žana Koktoa, a njeno slikarstvo, obeleženo uticajima nadrealizma i metafizičkog slikarstva (pod uticajem Đorđa de Kirika), donelo joj je priznanja u evropskim galerijama. Ona je, uz Radojicu Živanovića Nou, jedini afirmisani predstavnik nadrealizma u srpskom slikarstvu.
Prva Srpkinja u 'Vogu' i modni dizajn
Jedna od najzanimljivijih faza njenog života vezana je za Njujork, gde je provela poslednjih šest godina. Kako bi preživela, morala je da radi i komercijalne poslove:
Modne ilustracije: Postala je traženi ilustrator za prestižne modne i lajfstajl časopise poput 'Vogue' (Vog), 'Harper's Bazaar', 'Town and Country'. 'Vogue' naslovnica: Postala je prva Srpkinja koja je ušetala u 'Vogue', a njen rad, uključujući čuveni "Model plave venčanice", krasio je naslovnice i diktirao ženske ideale. Bavila se i modnim dizajnom, kostimografijom i scenografijom, pokazujući svoju svestranost.
Tragična, misteriozna smrt i privatni život
Milena je umrla iznenada 1945. godine, u 36. godini života, zvanično od srčanog udara, nakon pada s konja. Međutim, njena smrt obavijena je velom misterije.
Sumnja u uzrok smrti: Njen bliski prijatelj, Đankarlo Menoti, godinama kasnije je pričao o tajni koju mu je Milena poverila pred smrt, pojačavajući sumnje da zvanična verzija nije potpuna. Ljubavni život: Imala je buran ljubavni život, birajući, kako neki navode, pogrešne muškarce. Njen suprug, radio-voditelj Robert Mekaslin, sa kojim je kratko bila u braku, bio je biseksualac i često je spominjan u kontekstu misterije oko njene smrti.
Pesnikinja i muza
Milena je imala i značajan pesnički talenat, pišući stihove na francuskom i italijanskom jeziku, koji su objavljivani u Italiji. Njeno delo odiše posebnim simbolizmom, melanholijom i snoviđenjima, često prikazujući usamljene, eterične figure, neveste i Venere.
Nasleđe
Ironično, iako je bila priznata širom Evrope i Amerike, u Srbiji dugo nije bilo mesta za Milenu - nije uspela da dobije ni posao profesora crtanja. Njeno delo je domaćoj javnosti otkriveno i prepoznato tek 50-ih godina 20. veka, velikim delom zahvaljujući Miodragu Protiću. Danas je Galerija Milena Pavlović Barili u Požarevcu centralno mesto za očuvanje sećanja na ovu izuzetnu umetnicu.
Milena Pavlović Barili je bila prava suprazvezda svog doba - zbog svog porekla, izgleda, obrazovanja, talenta i života protkanog dramom i avangardom, čineći njenu priču nepresušnim izvorom inspiracije.
(Telegraf.rs)
Video: Nikola Kalinić posle pobede nad Panatinaikosom
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.