LGBT par, biološki sat i izdaja: Predstava "Naši roditelji" razotkrivaju tabu teme savremenog društva

V. Đ.
V. Đ.    ≫   
Čitanje: oko 6 min.
  • 0

Beogradsko dramsko pozorište otvara svoju Letnju scenu premijerom autorskog projekta Patrika Lazića. Kroz priču o tri para na luksuznom brodu,„Naši roditelji“ istražuje univerzalno pitanje: da li ćemo imati nekoga da nam doda čašu vode na kraju puta?

Beogradsko dramsko pozorište spremno je za letnju sezonu. Uz miris mora koji donosi jun, na Letnjoj sceni BDP-a u subotu će premijerno biti izvedena predstava „Naši roditelji“, kompletan autorski rad reditelja i pisca Patrika Lazića.

Predstava „Naši roditelji“ prati tri para i tri priče koje se tokom jedne večeri odvijaju u kabinama kruzera koji plovi grčkim ostrvima. Među 5.000 putnika nalazi se i šest junaka ove predstave, čije sudbine postaju polazište za istraživanje usamljenosti, partnerskih odnosa i univerzalne potrebe za bliskošću.

„Naši roditelji“ predstavljaju drugi deo trilogije Patrika Lazića, započete predstavom Naš sin, koja se približava svom stotom izvođenju i zabeležila je učešća na brojnim evropskim pozorišnim festivalima. Kroz prepoznatljiv humor, ironiju i priče običnih ljudi na granici autofikcije, nova predstava otvara pitanja savremenih međuljudskih odnosa i društvenih fenomena.

U predstavi igraju: Milica Zarić, Bratislav Zdravković, Milan Zarić, Amar Ćorović, Nada Macanković i Ivan Tomić.

Premijera predstave zakazana je za subotu, 6. juna, u 20.30 časova na Letnjoj sceni BDP „Millennium Team“ arena.

Nakon premijere, predstava će tokom juna biti izvedena i 7, 9. i 10. juna, zatim 19, 20. i 21. juna, kao i 26, 27. i 28. juna.

Reč je o drugom delu Lazićeve trilogije započete uspešnim komadom „Naš sin“, a ovoga puta radnja se sa intimnog terena dnevne sobe seli na palubu kruzera gde se ukrštaju sudbine tri para.

Reditelj Patrik Lazić, koji potpisuje tekst, režiju, ali i izbor muzike i scenografiju (uz saradnju sa Tadijom Radišić i Đorđem Markovićem), istakao je da je „Naši roditelji“ logičan nastavak njegovog umetničkog puta.

„Ovaj prvi deo nečega što ja zovem trilogija pre četiri godine je išao u Hartu, dakle na nezavisnoj sceni. I sad četiri godine posle imamo jedan korak da je Beogradsko dramsko pozorište odlučilo da stavi na repertoar, a istakao bih, na primer, jutros smo saznali nagrade na Sterijinom ove godine i videli koliki je trijumf autofikcije se desio. Dakle, mislim da je to jedan dobar pomak da i pozorišta naša prepoznaju zašto ne bismo koristili ono što filmski autori obilno koriste godinama i prave autorske filmove, da nekako pričaju priče iz svoje perspektive, neke priče koje ih se tiču, a da ne moraju tu temu nekako ugurati na jedvite jade silom u neke druge komade,“ objasnio je Lazić.

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Prvi par koji upoznajemo čine Nikola i Arman, koje igraju Milan Zarić i Amar Ćorović. Njihova priča otvara kompleksno pitanje opstanka homoseksualne veze u društvu koje još uvek ne priznaje njihova prava.

„Amar i ja smo par u ovoj predstavi, Arman i Nikola. I to je jedan par koji je već duže vreme u emotivnoj vezi i koji dolazi do jedne tačke kada se prelamaju stvari... dolazi do te tačke gde se donose neke krucijalne odluke za dalji tok njihovih života. I to je takođe povezano sa roditeljstvom, što je u homoseksualnim odnosima vrlo... biti roditelj, vrlo jedna izazovna stvar, pogotovo u sredini u kakvoj smo mi gde to nije regulisano na pravni, za početak, način,“ rekao je Milan Zarić.

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Nadovezujući se na njega, Amar Ćorović je opisao svoj lik Armana, poznatog glumca koji prvi pokreće pitanje budućnosti: „Glavni razlog je ta neka budućnost tog homoseksualnog odnosa i to pitanje roditeljstva, Armanova i nekog tog problema taj sa sredinom i sa time šta će drugi reći, šta će njegova porodica reći i šta on sam misli o tome. Tako da je on mnogo oprezniji u tom odnosu i njegov najveći problem je zapravo to što on želi da njih dvojica imaju decu, a kod njegovog partnera to nije opcija.“

Na pitanje o riziku igranja LGBT likova u Srbiji, glumci su bili jasni. Zarić je istakao da je za njega to pitanje lične otvorenosti, ali je kritikovao društveni narativ: „Čini mi se da nažalost još uvek vlada u našoj sredini taj narativ onog ’bolje biti narkoman nego’ tri tačkice, ono što se izgovara kod nas u narodu, što je po mom mišljenju jezivo.“ Ćorović je dodao: „Mislim da društvo u kojem je biti bolje, odnosno lakše i bolje igrati mafijaša u odnosu na geja, mislim da nam to dovoljno govori o ovom društvu.“

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Drugi par, koji tumače Ivan Tomić i Nada Macanković, bavi se pitanjem roditeljstva iz drugog ugla – onog koji donose zrele godine i društveni pritisak.

„Par koji igramo Nada Macanković i ja isto se bavi pitanjem roditeljstva, ali pitanje roditeljstva u nekim zrelim godinama. E sad, šta da kažem, postavljamo razna pitanja. Nadam se da ne dajemo neke odgovore, postavljamo pitanja... mislim da smo u pojedinim trenucima Dunja i ja sa Patrikom bili dosta hrabri i odvažni u hodu po tom, u radu sa tim motivima, sa tim ljudima otkrivajući te likove,“ naveo je Tomič.

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Nada Macanković igra Tamaru, devojku koju opisuje kao „ženu-brata“ iz kraja: „Ona dolazi u neke godine kada shvata da više ne može da drži taj blesavi život bez ikakvih odgovornosti, bez ikakvog nekog reda. U stvari više društvo nekako pritiska da ona sad nekako uozbilji svoju priču i da se ostvari kao majka, već taj biološki sat joj kuca i ja u stvari igram ženu koja se baš u tom momentu, na tom kruzeru, suočava sa tim pitanjem kada otkriva u stvari da je bila prevarena na jedan onako brutalan način od svog partnera. Ne mislim prevarena sa drugom ženom, nego na neki način je doživela izdaju.“

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Poseban segment predstave čini lik Aleksandre, koju tumači Milica Zarić. Ona je u kabini sama, suočena sa sopstvenim odrazom i „Mladim Danilom“, likom koji predstavlja njenu mladost (ulogu tumači Bata Zdravković, koji je bio odsutan sa konferencije).

„Ova naša priča se odvija na jednom kruzeru za vreme letovanja, a znamo da se za vreme letovanja kao i u toku svake godine, smiruju malo utisci, da se suočavaju likovi kao i u stvarnom životu sa svojim nadama, zabludama, malo se sumira sav taj život... Za mene je ovde bilo nekako unutra tri pitanja: ko sam ja, gde želim da budem i kuda idem. To je kada ste u, na kruzeru koji ima oko dve i po hiljade ljudi, a u stvari ste sami, osećaj usamljenosti je možda još izraženiji,“ rekla je Janevski, dodajući da je važno shvatiti da je „najlepše i da je najbolje da mladost pobedi.“

Beogradsko dramsko pozorište Foto: Telegraf.rs

Iako se bavi teškim temama, „Naši roditelji“ je žanrovski određen kao komedija, ali ona koja nosi specifičan ton.

„Istražujem malo drugačiji ugao komedije, jednu setnu komediju, ali ipak da kažemo komedije su zabavne i osvežavajuće, apsurdno je u šta sve ljudi ulaze iz te mahnite jurnjave samo da se osiguraju da l' će imati nekoga ko će mu dodati čašu vode kad za to bude trenutak... Svih ih ključi ono što mislim da niko od nas ne može da pobegne, a to je taj jedan intenzivan strah da li ćemo imati nekoga sa kime ćemo dočekati kraj,“ zaključio je Patrik Lazić.

On je potvrdio da će trilogija dobiti i svoj treći deo, jer „nije završio sve što je hteo da kaže na temu odnosa roditelja i dece“, a sudeći po dosadašnjem radu, biće to još jedno duboko lično, a opet univerzalno preispitivanje.

Premijera predstave „Naši roditelji“ zakazana je za subotu na Letnjoj sceni BDP-a, čime zvanično počinje pozorišno leto u srcu Krsta.

(Telegraf.rs)

Video: Iva Bojanić o Joci i porođaju: "Nesrećnice pričaju da sam mu kao mama"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA