Sa Anda na Balkan: Otvorena izložba ''Pončo Bolivije" u Konaku kneginje Ljubice

V. Đ.
V. Đ.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

BOtvorena izložba "Pončo Bolivije", posvećena tradicionalnoj kulturi i nasleđu te južnoameričke zemlje u Konaku kneginje Ljubice, u Sali pod svodovima, u organizaciji Muzeja grada Beograda.

Prilikom otvaranja posetiocima su se obratile posebna savetnica Ministarstva spoljnih poslova Marija Milošević, počasni konzul Republike Srbije u Boliviji Žana Petković i kustoskinja izložbe Sesilija Baja Boti i istakle važnost ove izložbe kao spone između Republike Srbije i Bolivije.

Žana Petković podsetila je da je počasni konzulat Republike Srbije u Boliviji otvoren pre 24 godine i da poslednjih 17 godina vredno radi na projektima kulturne diplomatije.

Izložba predstavlja vizuelni jezik ovog kulturno važnog odevnog predmeta i ukazuje na različite upotrebe i značenja koja pončo ima u kulturi Južne Amerike.

Kustoskinja izložbe je Sesilija Baja Boti, video dokumentaciju potpisuje Roberto Alem Roja, a dizajn izložbe Filip Šoln.

Kustoskinja je zahvalila posetiocima na interesovanju za kulturu koja dolazi ''sa Anda na Balkan".

''Bolivija je raznovrsna, kako geografski, tako i kulturno, i tekstili su različiti u različitim delovima zemlje. Konkretno, doneli smo tekstile sa severa. Pončo, kao što vidite, dolazi iz zajednice koje se zove Aidos u Potosiju'', istakla je.

Tradicionalne zajednice u Potosiju predstavljaju duboko ukorenjene starosedelačke zajednice koje su uspele da očuvaju svoj identitet, jezik i društvenu organizaciju još od prekolumbijskog perioda i većinski pripadaju narodima Kečua i Ajmara.

Pončo zauzima posebno mesto u tradicionalnoj kulturi odevanja Bolivije i predstavlja mnogo više od odevnog predmeta.

Izrađuje se od vlakana alpake, lame, vikunje i ovčje vune i tka se na razboju, pri čemu se dizajn, tehnike tkanja, boje i motivi razlikuju u zavisnosti od kulturne grupe i regiona.

On može da ima ritualnu ulogu, ali se koristi i u svakodnevnom životu, pre svega kao zaštita od hladnoće, a njegov dizajn i polihromija mogu ukazivati na rang i autoritet koji je odredila zajednica, ali i na istoriju, tradiciju i verovanja određene kulturne grupe.

Izložbu su podržali Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije, Konzulat Republike Srbije u Boliviji, Grad Beograd i Muzej grada Beograda.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Šon Bin primio nagradu za životno delo u Gornjem Milanovcu: Po kojim ulogama želi da ga pamte?

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA