≫ 

Engleski istoričar o "Dari": Ovo nije antihrvatska propaganda, cilj ustaša bio je istrebljenje Srba

"U prvoj sceni mlada hrvatska seljanka spasava bebu iz kolone zatvorenika na putu do koncentracionog logora, gorko osuđujući nehumanost ustaša prema srpskim ženama i deci. Kao takav, film od samog početka eksplicitno odvaja obične hrvatske građane od ustaškog režima. Film takođe ne ignoriše patnju Jevreja ili Roma u logoru"

  • 15
Film Dara iz Jasenovca

"Dara iz Jasenovca" / Foto: Aleksandar Letić

Film "Dara iz Jasenovca" o srpskoj devojčici koja u jeku Drugog svetskog rata završava u koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj, optužen je da promoviše srpsku nacionalističku propagandu. Zapravo u pitanju je ozbiljan pokušaj da se opiše fašističko ugnjetavanje na ovim prostorima, piše portala Balkan Insight.

Iza teksta "Kontroverzni srpski film o holokaustu nije anti-hrvatska propaganda" postisuje eminentni britanski istoričar Rori Jomans, stručnjak za period ustaške NDH. Jomans nije saglasan sa takvim jednostranim viđenjem ovog filma, ističući da je "Dara iz Jasenovca" ozbiljan prikaz fašističkog ugnjetavanja.

Film Dara iz Jasenovca

"Dara iz Jasenovca" / Foto: Aleksandar Letić

Kako naglašava ovaj medij, samo je nekoliko novijih fimova o holokaustu prouzrokovalo je toliko prekornih ocena i jakih stavova koji nemaju gotovo nikakve veze sa samim filmom.

On ističe da čak i pre nego što je novi film Predraga Antonijevića objavljen u njegovoj rodnoj zemlji - Srbiji - našao se u centru zapadne kritike, optužen da za bezbrojne prestupe od strane američkih i britanskih filmskih kritičara.

Jomans dalje podseća da je u avgustu 1941. godine hrvatski fašistički režim - ustaše - osnovao logor Jasenovac, gde je preko 83.000 Srba, Roma, Jevreja i antifašista ubijeno zbog rasne i drugih diskriminacija.

Kritičari su, međutim, film unapred odbacili kao sirovu srpsku propagandu, antihrvatsku i antikatoliču poruku i optužili ga za istorijski revizionizam. Jedan kritičar otišao je toliko daleko da je kazao da film uopšte nije trebalo da bude napravljen. Način na koji su portretisani nasilje u logoru, i navodni incest, izazvali su naročito nezadovoljstvo.

- "Dara iz Jasenovca" ima za cilj da prikaže svakodnevni život u koncentracionom logoru iz ugla desetogodišnje devojčice Dare Ilić, koja je uhapšena sa starijim bratom, majkom i dvogodišnjim bratom Budom na Kozari. Njen otac je već zatvoren u Jasenovcu i radi kao grobar na stratištu Gradina, znajući da će jednog dana i sam sebi iskopati grob. Ubrzo pre dolaska u ženski i dečiji deo logora Stara Gradiška, Darina majka i stariji brat su ubijeni. Nakon toga, priča se fokusira na Darinu odlučnost da održi obećanje koje je dala majci: da se nikada neće odvojiti od malog brata, čak i kada on postaje sve slabiji i kada žene koje su brinule o njemu u logoru budu ubijene ili poslate u Nemačku na prinudni rad - objašnjava istoričar radnju filma.

Jomans piše da uprkos tvrdnjama brojnih kritičara, u ovom filmu ima malo dokaza o nekakvoj skrivenoj nacionalističkoj agendi.

- Naprotiv, u prvoj sceni mlada hrvatska seljanka spašava bebu iz kolone zatvorenika na putu do koncentracionog logora, gorko osuđujući nehumanost ustaša prema srpskim ženama i deci. Kao takav, film od samog početka eksplicitno odvaja obične hrvatske građane od ustaškog režima. Film takođe ne ignoriše patnju Jevreja ili Roma u logoru. Trubački orkestar koji prati banket za stražare je romski, dok su dva najvažnija sporedna lika u filmu Jevreji - piše Jomans.

Film Dara iz Jasenovca

"Dara iz Jasenovca" / Foto: Aleksandar Letić

On piše da je tačno da se film fokusira na iskustva Srba u Jasenovcu, ali da je to ispravna odluka s obzirom da su većina logoraša bili Srbi.

- To, pak, odražava činjenicu da je za ustaše glavni cilj izgradnje države bio uništavanje Srba kao naroda - piše istoričar.

Jomans primećuje da je film donekle moguće protumačiti kao anti-katolički, ali i pojašnjava čitaocima zašto je to tako.

- Delovi katoličkog klera u Hrvatskoj odigrali su sramotnu ulogu u progonu Srba: osim zloglasnog fratra Miroslava Filipovića-Majstorovića, koji se pojavljuje kao sporedni lik u filmu, brojni sveštenici, monasi i studenti bogoslovije služili su kao stražari koncentracionih logora - objašnjava istoričar.

Ipak, Jomans naglašava, iako su neke katoličke monahinje poznate po okrutnosti prema srpskoj deci, naročito u dečjem logoru Jastrebarsko, nijedna časna sestra nije bila smeštena u Jasenovcu ili Staroj Gradiški.

Rori Jomans takođe, i pored pohvale za kostime kaže da neki od njih nisu bili baš najsrećnije rešenje.

Ipak, on ističe da je "Dara iz Jasenovca" igrani film, a ne dokumentarac, i da je preplitanje stvarnih događaja i likova u dramske svrhe standardni deo filmske konvencije.

Jomans piše da iako su neke scene previše nasilne i izgledaju preterano, poput kadrova banketa na kom su logoraši prinuđeni da igraju "muzičke stolice", ti delovi filma imaju svoju svrhu.

- Te scene imaju više smisla kada shvatite šta Antonijević pokušava da postigne. Želi da nas frontalno suoči sa užasima Jasenovca i ne dozvoljava nam da odvratimo pogled. Mračni banket, gde mladi nemački oficir povraća dok mu nadređeni viče "Dobrodošao na Balkan" je kao Bunjuelevsko pozorište - piše istoričar, pa dodaje:

Film Dara iz Jasenovca

"Dara iz Jasenovca" / Foto: Aleksandar Letić

- Sjajna gluma je ono što odlikuje ovaj film. Iako je glumac Marko Janketić daleko lepši nego što je Luburić bio u stvarnom životu, on sa zapanjujućom tačnošću prikazuje njegovu sociopatičnu, zastrašujuću ratobornost. U međuvremenu, Jelena Grujičić kao jevrejska medicinska sestra koja se sprijatelji sa Darom predstavlja hrabrog i moralnog lika.

Britanac ističe da film dirljivo istražuje neustrašive i složene moralne kompromise koje su zatvorenici logora smrti prisiljeni da naprave, dok kamera izbliza snima njihova izražajna lica.

- Iznad svega, tihi, dostojanstveni nastup Biljane Čekić u ulozi Dare, odlučne da spasi bebu i da se ne odvoji od nje, nosi film na svojim plećima. Do samog kraja emocionalno smo preplavljeni brigom za njenu sudbinu, i do poslednjeg trenutka zaista nije jasno kako će se njena priča završiti - navodi Jomans.

Film Dara iz Jasenovca

"Dara iz Jasenovca" / Foto: Aleksandar Letić

Možda su pozitivne i negativne kritike ovog filma manje bitne od onoga što predstavlja. Uprkos svim svojim manama, "Dara iz Jasenovca" je značajan proboj koji pruža referentnu tačku regionalnim režiserima koji žele da snimaju ozbiljne komercijalne filmove o žrtvama u ratom razorenoj Jugoslaviji.

Ko je Rori Jomans

 

Rori Jomans je stručnjak za period Drugog svetskog rata na jugoslovenskom prostoru, sa posebnim fokusom na ustašku NDH.

Takođe radi kao analitičar u britanskom Ministarstvu pravde.

Autor je knjiga "Vizije uništenja: Ustaški režim i kulturna politika fašizma 1941-1945", dok je u pripremi njegova nova knjiga "Grad mrtvih: Rat i mučeništvo u fašističkoj Hrvatskoj".

Video: Intervju episkopa Jovana Ćulibrka za Telegraf.rs

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • hogar

    17. februar 2021 | 10:56

    Niko seneseca nijedne hrvatice ili hrvata da je pokusao nekog Srbina da spase....... pogledajte domumentarac nemacke vojske prilikom ulaska u Zagreb i sve ce vam biti jasno...

  • Kkk

    17. februar 2021 | 11:02

    ZASTO JE BROZ " ZAOBISAO" JASENOVAC I OSTAVIO GA DA RADI????

  • Vuk

    17. februar 2021 | 12:11

    Hrvatska mama Amerika a i maćeha engleska joj je priklonjena. Amerika i Engleska to što su ustaše radile u 2 velikom ratu, rade i danas po svetu, pljačkaju ubijaju i pale, male narode, jer kukavice velike ne smiju. I Srbiju su palili i ubijali sa deset hiljada metara, nisu smeli sići.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA