• 3

Producent: Početak snimanja filma "Ðeca Kozare" Lordana Zafranovića najverovatnije 2022. godine

- Naš cilj je da imamo glumce svih nacija koje se pominju u filmu - rekao je Miroslav Mogorović

  • 3
Lordan Zafranović, Djeca sa Kozare

Lordan Zafranović, Djeca Kozare Foto: ATA Images, Promo

Miroslav Mogorović producent filma "Ðeca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.

Tema logora u NDH, kako kaže Mogorović za Tanjug, nadilazi sva ideološka učitavanja koja su učestala poslednjih nedelja oko televizijske premijere ostavrenja "Dara iz Jasenovca".

On ističe je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu kako bi što veći broj ljudi shvatio mehanizme nastajanja zla i sve što takva istorijska i humana straputica donosi i odnosi čovečnstvu.

Po planu realizacije ostavrenja, Mogorović otkriva da bi snimanje filma "Ðeca Kozare" trebalo da počne u proleće 2022. godine.

"Pandemija virusa covid 19 usporila je sve filmske ekipe koje se finansiraju na koprodukcionim, realnim tržištima i koje nisu direktno priključene na državnu kasu. Naš plan je da se ove godine pozabavimo zatvaranje finansijske konstrukcije filma, kako bi 2022. ušli u realizaciju" kazao je Mogorović o dodao da će film "Ðeca Kozare" biti sniman u dva navrata.

Ostvarenje filmskog projekata "Ðeca Kozare" zadesilo je, kako kaže, previše destruktivnih okolnosti: od raspada države u kojoj je nastao scenario za taj film, preko borbe za sredstva da se taj film snimi, pa sve do pandemije svetskih razmera koja se javlja jednom u 100 godina na početku realizacije tog ostavrenja.

Film Lordana Zafranovića “Ðeca Kozare" je, podseća on, nakon tri neuspela pokušaja podržan na prošlogodišnjem konkursu Filmskog centra Srbije za finansiranje i sufinansiranje proizvodnje domaćeg dugometražnog filma sa nacionalnom temom.

Mogorović naglašava da filmski scenario Arsena Diklića "Ðeca Kozare" koji problematizuje dešavanja u zloglasnom logoru "Jasenovac" postoji više od tri decenije.

"Taj scenario je nastao 1986. godine bio je namenjen za realizaciju u bivšoj državi, nekom od autora, tadašnje, jugoslovenske kinematografije. Apsolutno nije tačna tvrdnja nekih filmskih profesionalaca i dela javnosti da se o snimanju fila o Jasenovcu nije govorilo decenijama unazad" kazao je Mogorović.

Miroslav Mogorovic

Miroslav Mogorović Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Prema njegovim rečima, film počinje zbegom nesrećnih ljudi pred ustaškim terorom na Kozari 1942. godine, a završava se 1945. padom fašištičkog, u ovom slučaju ustaškog režima i oslobađanjem logora Jasenovac i čitave nekadašnje Jugoslavije.

"Imam sreću i zadovoljstvo da na realizaciji filma "Ðeca Kozare" radim sa velikanom jugoslovenske i svetske kinematografije Lordanom Zafranovićem. Siguran sam da taj film neće biti njegovo testamentarno delo, jer će snimati i nakon naše saradnje. Film "Ðeca Kozare", obeležiće prostor na kojem se dešava i neće biti sniman za dnevno politička potkusurivanja. Logično da novac koji nam nedostaje za realizaciju filma pokušamo da pronađemo u Bosni i Hercegovini, zapravo Republici Srpskoj, ali i u Hrvatskoj" kazao je Mogorović.

Tema filma se, naglašava Mogorović, tiče svih ljudi koji žive na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

"Zločin u Jasenocu jeste obojen nacionalno jer je činjenica da su u koncentracionom logoru na teritoriji fašističke Hrvatske ubijani Srbi, Jevreji, Romi..., ali se tamo pre svega odigravala borba između dobra i zla. Dobro i zlo postoje u svim nacijama, pa je film o Jasenovcu, toj metafori zla, opomena za sve nas. Baš zbog te univerzalne poruke radnja filma se odigrava iz vizure deteta čija svakodnevica postaje brutalnost zločina u NDH logoru" kazao je Mogorović.

Miroslav Mogorovic

Miroslav Mogorović Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Njegova želja je da film "Ðeca Kozare" bude premijerno prikazan na nekom od svetskih festivala 2023.

"Nadamo se da ćemo u nekom normalnom svetu bez pandemije, ili sa kontrolisanom pandemijom, sa filmom stići na neki od prestižnih festivala, a potom plasirati film u bioskope, ako do tada prežive sve ovo što nam se danas dešava" kazao je Mogorović i dodao da je planiran multinacionalan kasting za glumce.

"Namera nam je da organizujemo referantan kasting koji će odražavati državama u kojima se radnja dešava. Naš cilj je da imamo glumce svih nacija koje se pominju u filmu" kazao je Mogorović.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mladen Mamić

    Neko bi trebao napisati scenario za film po knjizi "Kozara" Mladena Oljače. Knjiga savršeno prikazuje ljudsko stradanje, s jedne strane i suštinu režima koji je prouzrokovao to stradanje. Naizmjenično se smjenjuju poglavlja u kojima se opisuje ustaško-njemačka ofanziva na Kozaru 1942 sa poglavljima koja sadrže podatke o nastanku ustaškog pokreta, odlomke iz Pavelićevih govora, dijelove ustaške propagandne literature u kojoj se govori o "persijskom porijeklu Hrvata", Bosni kao "povijesnoj hrvatskoj zemlji" i Srbima kao "Vlasima i grko-istočnjacima"

  • Драган

    Филм мора бити ИСТИНА и само ИСТИНА .Уметнички карактер треба употребити за приказивање ИСТИНЕ, па бил ко да снима филм !

  • Vuk

    Ha ha ha, setila se mara da je pod njom bara, kome to treba, zapadu, americi???

Preporuka sa Weba

by Content Exchange

Google preporuke

Najnovije vesti

Dozvoljavam da mi Telegraf.rs šalje obaveštenja o najnovijim vestima