Da li kultni "Farenhajt 451" govori o cenzuri, ili o tome da televizija ljude pretvara u robote?

Čak i oni koji nikada nisu pročitali Farenhajt 451 Reja Bredberija znaju da je roman žigošuća optužnica protiv cenzure koju sprovodi vlada. Ili bar tako mislimo jer o čemu drugom bi mogla govoriti priča o distopijskoj budućnosti u kojoj je Amerika zabranila knjig, spaljujući ih?
Ispostavlja se da je sam Bredberi imao druge poglede na značenje svog bestselera i u toku poslednjih godina svog života pokušavao je da javno ispravi preovlađujuće, i prema njegovom mišljenju, pogrešno tumačenje, piše Open Culture.
- Farenhajt 451 nije priča o cenzuri vlasti - Ejmi I. Bojl je prenela autorove reči 2007. godine za Los Angeles Weekly, prenosi Laguna.
- Niti je bio odgovor na senatora Džozefa Mekartija čije su istrage već ulile strah i ugasile kreativnost hiljada ljudi.
Pre svega, želeo je da svojim romanom iz 1953. godine donese "priču o tome kako televizija ubija interesovanje za čitanje književnosti". Kako je sam rekao: Reč je o ljudima koje televizija pretvara u morone. Džonsonova takođe citira autorov opis televizije kao medijuma koji "vam daje podatke o Napoleonu, ali ne i ko je on bio", šireći time "faktoide" umesto znanja. Toliko vas napune bespotrebnim informacijama da se osećate prepunim.
Takođe, nije voleo ni radio: samo dve godine pre Farenhajta 451, Bredberi je pisao svom kolegi Ričardu Matisonu tugujući zbog njegovog doprinosa "našem rastućem nedostatku pažnje" i stvaranju "skakutavog iskustva" koje "čini da ljudima, uključujući i mene samog, postane gotovo nemoguće da sednu i udube se u neki roman".
Za odbacivanje čitanja, koje je istraživao u knjizi, nije krivio državu već ljude navučene na zabavu kao na opijate – "demokratsko društvo čija se raznovrsna populacija okrenula protiv knjiga: belci odbacuju Čiča Tominu kolibu, a crnci ne odobravaju Malog Sambu", što dovodi do rasprostranjene cenzure, a na kraju, i do spaljivanja svakog materijala za čitanje.

Ali, njegove knjige se i dalje suočavaju sa preprekama, a čak je i FBI držao oko na Bredberiju i njegovom žanru.
- Neprestano dobijam pisma od nastavnika koji mi govore da su moje knjige trajno zabranjene - rekao je jednom Bredberi. - Kažem im da ne brinu o tome i da vrate knjige na police. Vi ih vraćajte, oni će ih skidati i na kraju ćete pobediti.
Autori ne mogu mnogo da pomognu u ovakvim situacijama, pa ni Bredberi, ali je on tim ljudima koji su mu pisali uvek odgovarao na isti način:
- Radite svoj posao. Vi ste bibliotekar. Vi ste nastavnik. Budite čvrsti i pobedićete.
I uvek pobede...
(Telegraf.rs)
Video: Porfirije: Sazvežđe srpskih mučenika rasuto je po svim krajevima naše zemaljske postojbine
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Pjero
Jedan od najboljih romana, za sva vremena i uvek aktuelan!
Podelite komentar