Kako je Hans Kristijan Andersen pisao o Srbiji, a Vuk bio moljen da se naše pesme prevedu na danski

Knjiga donosi niz upečatljivih priča koje pokazuju da su veze između Danaca i Srba vrlo korenite

  • 0
Beograd, Kopenhagen, Vuk Karadžić, Hans Kristijan Andersen Foto: unsplash.com Dimitrije Milenkovic / Nick Karvounis, Wikimedia, Thora Hallager

Državni arhiv Srbije je nedavno objavio knjigu "Kraljevina Srbija i Kraljevina Danska", u vreme kada obeležavamo 105 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa.

Knjiga donosi niz upečatljivih priča koje pokazuju da su veze između Danaca i Srba vrlo korenite, te da su ti odnosi pravi primer istinske kulturne diplomatije. Ambasada Srbije svoje je sedište otvorila u Kopenhagenu usred Prvog svetskog rata, 1917. godine, kada je vrh države bio u izgnanstvu, što jasno govori da se susret dveju kultura dogodio mnogo pre toga.

- Jedan Hans Kristijan Andersen pisao je u svojoj knjizi "Bazar jednog pesnika" čitavo poglavlje o Srbiji - objašnjava ambasadorka Srbije u  Kraljevini Danskoj Jasmina Mitrović Marić, koautorka knjige.

Jasmina Mitrovi Maric Ambasadorka Jasmina Mitrović Marić / Printskrin: YT/RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal

Danski pisac i prevodilac dr Edvin Marius Torson pisao je 1859. pisao je Vuku Karadžiću, nudeći mu razmenu knjiga.

- On ga je molio za dozvolu da dođe u Srbiju i prevede srpske narodne pesme na danski jezik. To se i desilo, a naziv zbirke izabranih srpskih pesama glasio je "Gusle".

Knjiga obiluje prepiskom naših prvih amabasadora u Danskoj, Milutina Jovanovića i pesnika Milana Rakića, svedočanstvima danskog medicinskog osoblja tokom rata, a otvaranje naše amabasade u ratnom vihoru imalo je bogatu kulturnu i svaku drugu predistoriju. Ipak, ono je bilo inspirisano i trenutkom.

- Kraljevina Srbija, koja je došla sa jednom kolosalnom idejom o budućoj Jugoslaviji, morala je da ima veliku podršku. Ta se podrška nije mogla dobiti ako nisi prisutan u diplomatskoj areni u što više gradova čija se reč broji - kaže Mitrović Marić.

A možda najšarmantiji od svih dokaza ovih veza jeste Srpska ulica u Kopenhagenu. Naziv je dobila 1901, 16 godina pre ukaza o diplomatskim odnosima i do dana današnjeg na njoj stoji ista tabla.

Promocija ove knjige, kao i izložba fotografija, biće održana ovog četvrtka, 20. oktobra u 13 časova, u Državnom arhivu Srbije.

(Telegraf.rs/RTS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA