Predstavljena Sabrana dela Bore Draškovića: Kulturna baština za buduće generacije

Reditelj Boro Drašković je izjavio predstavljajući 12 tomova svojih "Sabranih dela" da je najveći čovekov problem da opravda svoj dolazak na svet, u kojoj god profesiji, dok je problem svakog umetnika da kaže sve što treba da kaže.

"To znači da ne okleva, ne lenčari. Sledim malo zanemareno jevanđelje u kome stoji misao - ako kažete sve što je u vama, to što kažete spasiće vas. Ako ne kažete, to će vas upropastiti", rekao je Drašković.

Preporučujemo

Na predstavljanju "Sabranih dela", u izdanju Prometeja, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP), na svoj 91. rođendan, Drašković je rekao da se u čoveku "svašta desi" kad se motaju misli toliko godina.

"Slušao sam jednog gospodina koji je prešao u drugo stoleće, koji je rekao: 'Znate prvih sto godina teško, pa onda nekako'", našalio se Drašković.

Nakon što je 1969. godine u JDP-u postavio predstavu "Kad su cvetale tikve" po delu Dragoslava Mihailovića (1930-2023), koju su komunističke vlasti odmah skinule, Drašković se posvetio pedagoškom radu i snimao je filmove, poput "Nokauta"(1971) i "Život je lep"(1985), koji su, kako je naveo, putovali svetom i omogućavali mu da živi.

Osnivač Prometeja i urednik "Sabranih dela" Zoran Kolundžija je podsetio da je posle zabrane Draškoviću da režira u pozorištu "nastala ogromna škola", odnosno da je postao "važan kao reditelj koji je stvorio novo pozorište i nove reditelje".

"Sabrana dela" sadrže 12 tomova - rediteljske beleške "Promena", "Lavirint" i "Ogledalo", zatim "Paradoks o reditelju", "Kralj majmuna", putopis "Pogled prolaznika", "Ravnoteža", "Film o filmu", "Krug maslinom", "Rečnik profesije", " "Milosrdni anđeo" i "Dnevnik povratka".

Na koricama je fotografija Draškovića, rad Anđelka Vasiljevića, a Kolundžija je primetio da "ovakav obim pisanja jednog reditelja nije zabeležen kod nas uopšte".

Nekadašnji direktor Knjaževsko-srpskog teatra u Kragujevcu Dragan Jakovljević je rekao da je Drašković ime koje je postalo "sinonim za pobunu umetnika, doslednog u stavovima i principima", nakon koga "ništa više u srpskom teatru nije ostalo isto".

Teatrolog i kustos Pozorišnog muzeja Vojvodine Zoran Maksimović je rekao da je Drašković "jedinstveni, univerzalni umetnik koji je bogatu rediteljsku praksu pretvorio u teorijsku i duhovnu vertikalu", napmenuvši da trenutno zajedno rade na knjizi "Efekat leptira".

Istakavši pedagoški momenat i inovativnost kod Draškovića, Maksimović je dodao da je Drašković unapređivao posao kog bi se latio, a "svaka njegova knjiga teatrološka i filmološka podigle su na novi nivo teatrološku i filmološku misao".

Na promociji je govorila i glumica Ana Radivojević Zdravković koja je ocenila da su Draškovićeve "režije snažno bacile niti u budućnost - režirao je naš život", dok reditelj Boris Liješević smatra da su Draškovićeva "Sabrana dela" "kulturna baština, sabrana, naslovljena i sačuvana budućim generacijama".

(Telegraf.rs/Tanjug)