Golub, Goblini: O pesmama" Anja, volim te" i "U magnovenju", pohvali Bilija Ajdola, beogradskom koncertu...
Legendarni sastav Goblini održaće veliki koncert 13. juna u Luci Beograd, Open Air Corner-u, u organizaciji producentske kuće Long Play. Poznata grupa doneće pod vedrim nebom prestoničkoj publici legendarne hitove, od onih s početaka karijere do najistaknutijih numera sa još uvek aktuelnog albuma "Jednina" (2019).
O velikom beogradskom koncertu Goblina, kao i o drugim temama, razgovarali smo sa frontmenom Brankom Golubovićem Golubom. Dotakli smo se i obrade hita "Tamara" Borisa Novkovića, legendarnih pesama "Anja, volim te" i "U magnovenju". Evocirali smo sećanja i na sjajan koncert Goblina na Kalemegdanu, pred svirku Bilija Ajdola i pohvale britanskog rokera na račun našeg pank-rok sastava.
- Kakav repertoar spremate, šta publika može da očekuje za novi beogradski koncert? Da li će biti gostiju?
Publika je navikla na standardan repertoar Goblina. Znači, dobra rokenrol svirka i zbog toga i dolaze na naše koncerte. To je ono što mogu da obećam. E, sad što se tiče gostiju, mi uvek imamo ono u glavi tu neku ideju da pozovemo par ljudi na koncert, da nam budu gosti. Videćemo da li će se to iskristalisati, da li ćemo uspeti da dobijemo određene prijatelje koje bismo voleli da vidimo na tom koncertu. Ima tu i masa njih koji su se već pojavljivali i u KST-u i na našim ranijim koncertima, tako da nema smisla da se ponavljamo. Ali evo da kažem, držimo to još uvek kao neku tajnu, jer najgore bi bilo da najavim nekog, pa da se taj neko ne pojavi. Tako da, nadamo se da će biti gostiju.
- Da li ste više pobornici otvorenog ili zatvorenog prostota, kada su koncerti u pitanju?
Ne vidim preteranu razliku između otvorenog ili zatvorenog prostora po pitanju koncerata. Više vidim razliku između velikih i manjih, koncertnih klubova, da kažemo. Naravno da je atmosfera u manjim prostorima mnogo, mnogo intimnija i da se tu koncerti dešavaju na malo drugačiji način nego na, u tim nekim većim prostorima. Al' da kažemo Luka Beograd je savršena pošto nije ni preterano veliki prostor niti preterano mali. Tako da sa tim većim prostorima onda obično tu dolazi mnogo, mnogo jače ozvučenje, bolji zvuk i tako dalje. Ali kažem, ne vidim razliku. Jedino ono, ljudi koji znaju Gobline znaju i to da kad Goblini sviraju preko leta na otvorenim prostorima obično tu postoji veliki rizik, visok rizik od kiše. To nas prati već decenijama. Eto, to je jedina razlika, uvek gledamo u nebo i proveravamo te neke izveštaje meteorologa da budemo sigurni da neće biti kiše.
- Aktuelni ste i sa obradom pesme "Tamara" Borisa Novkovića. Otkud ideja da se obradi ova numera? Vidim da je odlično prošla kod publike, neki misle da je to vaša pesma.
Pa "Tamara" je urađena ’95-te. "Tamara je po prvi put odsvirana u tom čuvenom KST-u, koncertu u KST-u ’95. godine, kao rezultat tovarenja, mi to tako zovemo je l’, utovara Alena za kojeg smo saznali da je jedno vreme svirao sa Borisom Novkovićem, kao i to što je u to vreme imao upravo devojku koja se zvala Tamara.
I tu je sad pored nas, tu su bili nam i prijatelji Atheist Rap i Ivica Drobac i Kiza Betmen i Zlatko Jošić i masa, masa još drugih ljudi, koji su uspeli da nateraju Alena da tu pesmu i odsvira, ja mislim u toku bisa. Ta pesma nikad nije... Pop je pevao, Dr Pop iz Atheist Rapa je otpevao zajedno sa Alenom.
I ta pesma nikad nije, nikad nismo vežbali kao kako ćemo da odsviramo tu pesmu. Ono što ljudi mogu da čuju na tom prvom kasetnom izdanju Live in KST, to je bilo to što se u trenutku desilo i verovatno zbog toga je ta pesma postala toliko popularna zbog sve te spontanosti u toku nastupa jer jednostavno niko nije znao šta će se sledeće dogoditi aranžmanski govoreći i ja mislim da je to ta čar te pesme.
- Da li ste se čuli s Borisom? Da li je čuo Vašu obradu "Tamare"? Ako da, kako mu se čini?
Nismo se lično čuli sa Borisom. Ne znam da li se Alen čuo sa njim, ali dobili smo dosta poruka, pa i jednu video-poruku od Borisa vezano za "Tamaru". I koliko sam ja shvatio, drago mu je i sviđa mu se obrada. I još više mi je drago, meni lično je drago što je i njemu drago, je l’, jer zaista smo ovaj hteli da mu odamo omaž gde je Alen ispao, da kaže ovaj, žrtva svega toga, ali kako vreme prolazi mi svi sve više i više shvatamo, ovaj, koliko je postojanje Borisa Novkovića bilo bitno za pop scenu, a i za razvoj rok scene u neku ruku u toj bivšoj Jugoslaviji.
- Da li planirate još neke takve izlete, sa još nekom obradom? Da li biste obradili neku folk numeru? Ako da, koji narodnjak?
Pa imali smo mi par obrada, mislim, "Anja, volim te", to je znači obrada naravno, Dan posle, Božo Angels, to su ja bih rekao obrade koje smo mi do sada uradili. Da l’ ćemo se baviti u u budućnosti još nekim obradama, mi ne bežimo od toga, nego mora da to bude neka pesma za koju ćemo se zakačiti i i koja će nam prijati i za koju ćemo moći da da uradimo obradu koja će skroz da iskoči iz iz tog nekog šablona originalne pesme, znači to je to je poenta kad mi ono razmišljamo o obradama. Trenutno nemamo nikakvu ideju u glavi, a što se tiče folk numera nikad nam to na pamet nije palo, pa ne bih onda ni sad razmišljao o tome.
- Goblini imaju bogat repertoar i uvek je dobra zabava na vašim koncertima. Pesme "Anja, volim te", "U manovenju" su, po nekom pravilu, uvek obavezne za izvođenje. Možete li da se prisetite kako su nastale?
Što se tiče "Anja volim te", sećam se da je Vlada došao na probu sa u to vreme audio kasetom Video Sex-a i i tom pesmom. To je neka B2, ne znam ni ja, mislim ta pesma nikad nije bila hit. I onda smo krenuli da radimo na tome jer nam se svidelo ono kako bi to moglo da zvuči u pank fazonu. Tačno se sećam, ono, bukvalno imam slike u glavi dok smo radili tu pesmu. I sećam se da nam se to toliko svidelo da smo onda do kraja probe svirali non-stop iako nije više imalo smisla da je sviramo. Dogovorili smo se i shvatili smo to je to, uradili smo dobru obradu, al’ toliko nam je prijala da smo nastavili da je sviramo do kraja probe još jedno 10-15 puta.
A u "U magnovenju" sam tekst pesme dolazi od našeg drugara Steve Berlineca. Sećam se da sam bio jedno veče kod njega i da sam čitao tu neku njegovu zbirku pesama, poezije i da sam među tim pesmama pročitao i tekst... Ne sećam se kako se u originalu zvala ta pesma, ali pročitao sam to što je nakon toga nastao tekst "U magnovenju".
Malo sam ja tu imao nekih prepravki da uradim iz prostog razloga što trebalo je sve to prebaciti u rimu, da se rimuje i da bude, da kažemo, moguće za otpevati. Znači male, male neke razlike su između Stevinog teksta i onoga što smo mi uradili, što sam ja uradio, mislim praktično malo sam samo obradio taj neki njegov tekst. Ali ne sećam se detalja na probi kako smo tu pesmu na kraju uradili, zaista se toga ne sećam.
- Bili ste predgrupa slavnom Biliju Ajdola na koncertu na Kalemegdanu. Dobili ste pohvale. Da li imate neku anegdotu sa Bilijem?
Pa izuzetno nam je drago kad smo čuli da nas je Bili pohvalio, možda je to čista kurtoazija, ali prija čuti. A nemam nikakvu anegdotu koju bih mogao ispričati o svemu tome iz prostog razloga što se nismo ni sreli s njim. Mislim da su oni došli pred sam nastup. Nakon njihovog nastupa već su ih čekala vozila koja su ih odmah sa bine prebacila u hotel ili gde god da su bili. Tako da. nažalost. nismo imali šanse da se da se upoznamo sa Bilijem Ajdolom.
- Golube, Vaša pisma iz Avganistana se i dan danas prepričavaju. Da li ćete ponovo nekad tamo? Da li postoji još neka anegdota odatle koju biste ispričali, a koju do sada niste?
Avganistan, nažalost nema... ne sećam se ničega što bih mogao podeliti s vama, a da nije već, da se već nije našlo u u toj knjizi. Evo, pokušavam da se setim nečega, ali ne vredi. Da ne pričam o tome da, mislim, ja sam izašao iz Avganistana 2006. godine, što znači to je bilo pre 20 godina. Jednostavno, mislim da sam sve rekao u toj knjizi.
- Koju zemlju biste voleli da posetite, a koju do sada niste, i zašto?
Verovatno bi to bila Argentina. Po pitanju kulture. Nikad nisam tamo bio, da. Tango me fascinira. Nemam blage veze sa igranjem, ono, operisan sam od toga, ali obožavam da to gledam. To su bukvalno priče kroz igranje, kroz ples il’ kako već to da nazovemo. A da ne pričamo o kuhinji, argentinskoj koja mi izuzetno paše, je l’, dosta, dosta mesa.
- Koju su planovi posle beogradskog koncerta? Da li planirate neku novu muziku, neku novu saradnju?
Pa mi smo već krenuli da radimo na novom albumu, kad god postoji mogućnost bend se sastaje i radimo, stvaramo te neke nove pesme. Tako da će to da se i nastavi. Biće tu par koncerata i nakon beogradskog koncerta, a ovaj ipak će glavni fokus biti na na stvaranju novih pesama i radu na novom albumu.
(Telegraf.rs)
Video: 250 Godina Amerike - Marš marinaca, himne Srbije i SAD i nastup hora
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.